Strogo povjerljivo: MMF traži zajedničku kontrolu banaka u BiH!

Aktuelno

Međunarodni monetarni fond u dokumentu „AIDE Memoire”, koji nosi oznaku povjerljivo, od regulatornih agencija i Centralne banke BiH traži zajedničke kontrole i redovnu razmjenu podataka o sistemski značajnim bankama u RS i FBiH, dok se Odboru za superviziju pri CB BiH značajno proširuju ovlaštenja na saniranje svih sistemskih rizika.

Portal Capital je juče objavio da će značajan dio nadležnosti Agencije za bankarstvo RS biti prenesen na Centralnu banku BiH ako Vlada Srpske prihvati zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda kojim je, između ostalog, predviđeno da Odbor za superviziju BiH bude vrhovno tijelo za planiranje, nadzor i izvještavanje o superviziji banaka.

Taj odbor predviđen je memorandumom o finansijskoj stabilnosti koji je sastavni dio MMF-ovog tajnog dokumenta „AIDE Memoire”, a koji je u posjedu CAPITAL-a.

Memorandumom će se, kako je navedeno u dokumentu, urediti redovna razmjena podataka o sistemski značajnim bankama, uključujući i podatke iz indirektne kontrole na kvartalnom nivou, kao i zajedničke kontrole sistemski značajnih banaka.

Sistemski značajne banke utvrđuju se na godišnjoj osnovi u skladu sa metodologijom koju usaglase agencije za bankarstvo, Agencija za osiguranje depozita (AOD) i CB BiH. Odbor za superviziju će sagledati informacije o sistemski značajnim bankama na kvartalnim sastancima i Stalnom odboru za finansijsku stabilnost pri Centralnoj banci će, svakih šest mjeseci, predlagati mjere za saniranje svih sistemskih rizika. Stalni odbor za finansijsku stabilnost će preporučiti adekvatne mjere ublažavanja koje sprovode odgovarajuće institucije u skladu sa njihovim nadležnostima“, piše u dokumentu.

Na čelu odbora za superviziju koji čine predstavnici agencija za bankarstvo, CB i AOD biće guverner Centralne banke.

Zajednički rad ovih insitucija, kako se navodi u doklumentu, ne treba da bude ograničen na sistemski značajne banke sa paralelnim strukturama u oba entiteta već i na one koje su osnovane samo u jednom entitetu, a utvrđene su kao sistemski značajne.

„S obzirom na ovaj sistemski značaj, saradnja treba da se proširi na zajednički rad na ovim bankama, pošto posrtanje takve banke može da pogodi oba entiteta. U načelu, biće dobro da se, vremenom, sve banke sa organizacionim dijelovima u oba entiteta nađu u planu zajedničke supervizije“, istaknuto je u dokumentu.

Zajednička članstva u upravnim odborima agencija

U dokumentu se ističe i da saradnja između entitetskih agencija, Centralne banke BiH i Agencije za osiguranje depozita BiH mora postati redovna, sistematična i sveobuhvatna. Ta saradnja će, kako navode, biti unaprijeđena na nekoliko nivoa i to unakrsnim članstvom u upravnim odborima agencija za bankarstvo i AOD.

„Predložene izmjene Zakona o AOD će omogućiti da direktori agencija za bankarstvo budu članovi upravnog odbora kao učesnici bez prava glasa. Takođe, nacrtom entitetskih zakona o agenciji za bankarstvo uređuje se da predsjedavajući upravnog odbora dvije agencije imaju obavezu da pozivaju direktore druge agencije za bankarstvo i AOD da učestvuju na svim sjednicama UO bez prava glasa. Ovi aranžmani će obezbijediti bolju transparentnost i tješnju saradnju funkcija supervizije, restrukturiranja i osiguranja depozita“, navedeno je u dokumentu.

MMF takođe traži da se iz nacrta zakona o bankama izbaci svako pominjanje fonda za restrukturiranje ili drugog finansijskog aranžmana u svrhu restrukturiranja, jer im u ovoj fazi ne odgovara da se fond, pa i formalno, uspostavlja na nivou entiteta, već na nivou BiH.

„MMF se već dugo zalaže da se na nivou države BiH formira jedan fond za restrukturiranje, nasuprot odvojenim fondovima na nivou entiteta. To je i obaveza preuzeta po osnovu proširenog aranžmana, gdje su vlasti navele da se fond za restrukturiranje neće spominjati u nacrtima zakona o bankama do budućeg dogovora o ovom pitanju. Međutim, u nacrtima zakona o bankama spominju se fond za restrukturiranje i slični finansijski aranžmani. Institucijama se, dakle, savjetuje da brišu ovo pominjanje“, dodaje se u dokumentu.

Što se tiče zakona o agencijama za bankarstvo, MMF navodi i da upravni odbor agencija nema ovlaštenje nad nekim osnovnim funkcijama agencija za bankarstvo, dok direktor ima većinu takvih ovlaštenja, što je suprotno najboljim praksama u sferi interne upravljačke strukture regulatornih tijela i što bi moglo da bude predmet buduće reforme.

Obavezna kontrola IRB RS

Takođe, traže i da se nadležnosti agencija prošire i na superviziju razvojnih banaka.

„Nacrt zakona o agenciji za bankarstvo adekvatno uvodi funkciju organa za restrukturiranje. Nacrt, međutim, ne kaže ništa o funkciji agencija za bankarstvo kao supervizora razvojnih banaka, što su preuzele kao obavezu po osnovu proširenog aranžmana. Ova nova funkcija mora biti jasno navedena u zakonu, a paralelne izmjene i dodatna razrada treba da budu predmet posebnog zakona o razvojnim bankama“, ističe se u dokumentu.

MMF navodi i da je Agenciju za bankarstvo RS potrebno zaštiti od političkog uticaja te traži da predsjedavajućem Odbora za budžet i finansije Narodne skupštine RS bude onemogućeno da sjedi u Upravnom odboru, čak i bez prava glasa. Traže i pooštravanje uslova prilikom izbora članova UO, direktora i zmajenik direktora obje agencije.

Što se tiče predloženih izmjena Zakona o osiguranju depozita, MMF traži se da se AOD isključi iz posla izdavanja dozvola za rad banaka i da za to agencije za bankarstvo imaju isključivu odgovornost, te da se vremenski rok za isplatu osiguranih depozita skrati sa 30 na 10 radnih dana.

U dopisu se navodi i da ministarstva finansija mogu biti pozvana da obezbijede novac ukoliko sredstva za osiguranje depozita ili restrukturiranje budu nedovoljna.

capital.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *