Hoće li biti prvomajskih protesta: Željezničari bi na Trg Krajine, sindikati bez stava

Aktuelno

Čedomir Knežević prijeti okupacijom Trga Krajine, Ranka Mišić čeka stav granskih sindikata, Obrad Belenzada mudro ćuti, a Zlatko Marin traži sponzora za kazan prvomajskog pasulja.

– Željezničari će 1. maja izaći na Trg Krajine, a pozivamo i druge radnike, nezaposlene borce i one koji su dobili otkaze da nam se pridruže. Siguran sam da ćemo okupiti bar 15.000 nezadovoljnika, koji će sa nama krenuti u protestnu šetnju do Vlade RS – poručuje Čedomir Knežević, neformalni lider željezničara štrajkača.

Ne otkriva kako će i s kim organizovati demonstracije, ali tvrdi da je o tome ozbiljno razgovarao sa predsjednicom Saveza sindikata RS Rankom Mišić i liderom Konfederacije sindikata RS Obradom Belenzadom.

Čedomir Knežević, neformalni lider željezničara štrajkača

Mišićeva kaže da je sa Kneževićem razgovarala kao sa “radnikom pojedincem.”

– Niko od šest sindikata na ŽRS nije mi se obratio sa prijedlogom za proteste. Da jeste, ja bih ih zdušno podržala. Moj lični stav je da treba izaći na ulicu, jer je situacija jako loša. Ali, kako će SS RS obilježiti Praznik rada zavisi od dogovora granskih sindikata – kaže Mišićeva.

O ovoj temi juče su sindikalci debatovali cijeli dan, a konačnu odluku saopštiće danas. Pitanje je da li će prevagnuti pomirljivi stav Sindikata uprave RS, koji je, kako ocjenjuje Mišićeva, “u kohabitaciji sa vlašću”, ili će više podrške dobiti “bundžije”: šumari, drvoprerađivači i drugi sindikalci iz privrede.

Uticaj željezničara u Savezu sindikata RS je minoran, jer najveći sindikati ŽRS pripadaju Belenzadinoj Konfederaciji, a Belenzada nije baš pristalica prvomajskih demonstracija. Razgovor o toj temi izbjegava i kratko poručuje da će “njegovi ljudi” o tome odlučiti iduće sedmice.

Zlatko Marin, lider Samostalnog sindikata STD, koji je ranije radnike pozovao na revoluciju, sada mnogo racionalnije posmatra situaciju. Ne može, kaže, pozvati željezničare na protest, jer njegov sindikat sa 800 članova, “razvučenih” od Zvornika do Novog Grada, od kojih je bar 200 u svakom trenutku na poslu, nema kapciteta za takav poduhvat.

– Nemamo ni logistiku, nemamo sponzora koji bi nam obezbijedio bar kazan čorbe ili pasulja, a danas je, bez obzira na situaciju, malo ljudi koji bi izašli na proteste ako im ništa ne ponudite. Dakle, bez podrške Konfederacije ili Saveza sindikata ne možemo na Trg – kaže Marin.

Prije 111 godina, kada su radnici u Banjaluci prvi put obilježili Prvi maj, nisu očekivali da ih organizatori nahrane. Te 1906. godine, 20 dana nakon prvomajskog uranka, organizovan su prvi generalni štrajk, u kome je učestvovalo 700 radnika. Oni su se ulogorili na Petrićevcu i tri dana odbijali da siđu u grad, a na posao su se vratili tek kada su se izborili za povećanje plata od 10 do 30 odsto.

Štrajk kao godišnji odmor

Učesnici martovskih protesta na Željeznicama RS neće biti kažnjeni i neće im biti oduzete dnevnice, ali će im dane protesta i štrajka odbiti od godišnjih odmora, dogovorili su predstavnici Uprave ŽRS i šest sindikata željezničara.

Pregovori o novoj sistematizaciji, kojom treba da se smanji broj radnika, biće okončani sutra. Sindikalci tvrde da oko 300 radnika, koliko ih je proglašeno viškom, ispunjava uslove za penzionisanje, ali ne mogu u penziju, jer im nisu uplaćeni doprinosi.

blic.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *