Mještani Sanskog Mosta čije se kuće nalaze u gradskom području na obalama rijeke Sane posljednjih nekoliko mjeseci muku muče sa dabrovima, koji im uništavaju voće i usjeve, ali i druga stabla koja rastu pored obala.
Prema riječima Mehmeda Alihodžića, mještanina naselja Mahala, dabrovi čine pustoš i ukoliko se ovako nastavi, tvrdi on, uskoro će potpuno nestati drveća na obalama kada je riječ o ovom dijelu vodotoka Sane.
“Vjerujte, ljudi su na ivici strpljenja, obraćali smo se na adrese više institucija i svuda kažu kako su dabrovi strogo zaštićena vrsta i da je lov na njih kažnjiv. Uništavaju stabla voća, ali i veliko drveće čija su stabla promjera i po nekoliko desetina centimetara. Evo, pogledajte, na površini od dvadesetak metara uništili su sve što se može uništiti”, kaže Alihodžić.
Dodaje kako ove životinje počinju svoj pir u kasnim noćnim satima i da rade sve do jutra, kada se povlače.
U proteklih nekoliko dana mještani organizuju straže kako bi svoje voćnjake odbranili od nepoželjnih napasnika.
Prema riječima sanskih ribolovaca, broj dabrova na Sani i njenim pritokama znatno se povećao u posljednjih desetak godina, otkako su se vratili na ova područja. Dabrovi su prije toga praktično nestali iz sanskog sliva, da bi se potom pojavili u blizini ušća rijeke Sanice u Sanu, gdje su izgradili branu.
“Od tada njihov broj se povećava velikom brzinom, te su počeli nastanjivati i druga mjesta i osnivati svoje kolonije. Pretpostavlja se da je veliki broj ovih životinja dospio na naše prostore iz susjedne Hrvatske. Tamo su nestali krajem devetnaestog vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije desetak godina vještački nastanjivani u toj zemlji”, pričaju ribolovci.
Dabrovi mogu opstati samo u čistim vodama, pa su i njihove migracije usmjerene ka onim prostorima gdje su rijeke čistije.
U Lovačkom društvu “Sana” su nam potvrdili kako su dabrovi životinje koje se nalaze na evropskoj crvenoj listi životinjskih vrsta koje je strogo zabranjeno loviti.
“Međutim, u posljednje vrijeme imamo sve češće pritužbe poljoprivrednika koji se žale kako dabrovi uništavanju njihove usjeve. Također, i voćari se žale na njih jer je poznato kako je kora mladih voćaka najveća poslastica za ove životinje”, kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva “Sana”.
nezavisne.com
