Centralna izborna komisija (CIK) BiH objaviće iduće sedmice podatke o imovini koju imaju izabrani zvaničnici, čime će pasti tajne nakon tri godine, koliko su bili skriveni od očiju javnosti.
Ta odluka objelodanjena je nakon jučerašnjeg sastanka predsjednika Narodne skupštine RS i delegacije CIK-a u Banjaluci.
Imovinski kartoni političara do septembra 2014. godine bili su javno dostupni na internet stranici CIK-a. Međutim, sklonjeni su nakon sporova u vezi sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, a zainteresovani za njih od tada su mogli da ih na zahtjev dobiju na uvid i to u prostorijama izborne komisije bez mogućnosti kopiranja i iznošenja materijala.
Direktor Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović smatra da je skidanje tajne sa imovinskih kartona veliki i koristan korak, jer javnost ima pravo da zna čime raspolažu oni koji je predstavljaju.
– Međunarodni standard je da imovinski kartoni budu javno dostupni i nelogično je što to godinama nije bila praksa zbog sporova u vezi sa zakonskim rješenjima koja se tiču zaštite ličnih podataka. Dobro je što je CIK pronašao model da podaci o imovinskom stanju ponovo izađu na vidjelo, jer je to opšti interes – rekao je Jovanović.
Tema sastanka u Narodnoj skupštini bile su i izborne jedinice u Srpskoj, a zaključeno je da će radna grupa Narodne skupštine preispitati broj izbornih jedinica i mandata i ako bude potrebe, izvršiti promjene do maja 2018. kada CIK ima obavezu da raspiše opšte izbore. Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović rekao je da su uočene nepravilnosti u izbornim jedinicama koje se odnose na izbor poslanika u Narodnu skupštinu RS i Parlament BiH iz RS.
– U tijelima Narodne skupštine sagledamo mogućnosti i u saradnji sa CIK-om vidjećemo da li nešto može biti promijenjeno – dodao je Čubrilović, koji smatra da treba razmotriti i pitanje spajanja opštih i lokalnih izbora kako permanentno ne bi bili u predizbornoj kampanji ili izbornom procesu.
Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić rekla je da su parlamenti obavezni da preispituju izborne jedinice.
– U RS imamo disproporciju između izborne jedinice tri u poređenju sa izbornim jedinicama sedam, osam i devet, koju je potrebno preispitati – kazala je Hadžiabdićeva i dodala da još ima vremena za izmjene Izbornog zakona BiH, jer bi izbori trebalo da budu održani 7. oktobra.
Na sastanku je bilo riječi i o neusklađenosti zakona o političkom organizovanju i finansiranju stranka te o problemima sa utvrđivanjem sukoba interesa i nemogućnosti oduzimanja mandata onima za koje bude utvrđeno da se nalaze na nespojivim funkcijama.
Broj glasača i mandata po izbornim jedinicama u RS
1 – Krupa na Uni, Novi Grad, Kozarska Dubica, Prijedor, Oštra Luka, Kostajnica
149.192 – birača
7 – mandata
2 – Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor
145.680 – birača
7 – mandata
3 – Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo, Kupres RS
275.610 – birača
12 – mandata
4 – Derventa, Brod, Vukosavlje, Modriča
85.282 – birača
4 – mandata
5 – Doboj, Petrovo, Teslić
122.488 – birača
6 – mandata
6 – Šamac, Donji Žabar, Pelagićevo, Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Brčko distrikt – birači koji glasaju u RS
184.388 – birača
9 – mandata
7 – Osmaci, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica, Milići
117.064 – birača
7 – mandata
8 – Sokolac, Han Pijesak, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Trnovo RS, Pale RS, Rogatica
69.916 – birača
4 – mandata
9 – Višegrad, Istočni Mostar, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Foča RS, Novo Goražde, Čajniče, Rudo, Berkovići, Ljubinje, Bileća, Trebinje
110.326 – birača
7 – mandata
Glas Srpske