Predstavljen projekat za Jadransko-jonski auto-put kroz BiH

Društvo

Ministarstvo komunikacija i transporta u Savjetu ministara u tehničkom mandatu predstavilo je danas u Sarajevu projekat “Izrada planersko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put na dijelu kroz BiH (Počitelj-Neum-Trebinje-granica sa Crnom Gorom)” sa idejnim rješenjem trase duge 102 kilometra koja će koštati 1,5 milijardi KM.

 

Zamjenik ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Saša Dalipagić rekao je da je Jadransko-jonski auto-put, dužine oko 1.110 kilometara, dio istoimenog koridora regionalnog karaktera, a prolazi kroz sedam zemalja – počinje u Italiji, u Trstu, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj.

 

– Ovaj projekat je posebno važan za jugoistočni dio Hercegovine i on počinje u Počitelju, gdje se spaja sa Koridorom `Pet ce` – rekao je Dalipagić novinarima u Sarajevu, te dodao da će zahvaljujući ovom projektu opštine Stolac, Ljubinje, Ravno, Neum i Čapljina, te grad Trebinje, oživjti i biti povezani sa zemljama regiona, ali i zapadnom Evropom i Azijom.

 

Uzimajući u obzir važnost ovog auto-puta, prema riječima Dalipagića, pokrenut je tender koji je završen za 18 mjeseci, dok su studijske dokumentacije radile konzorcijum firmi “Ipsa” Sarajevo i “IG” Banjaluka sa podizvođačima radova.

 

– Danas predstavljamo jednu od pet trasa za koju smatramo da je najpovoljnija – istakao je on, te izrazio nadu da će ovaj auto-put biti i dio panevropskih saobraćajnih koridora.

 

Koordinator na projektu Mladen Goluža rekao je da je projekat urađen u prvoj fazi, te da sada slijedi izrada dokumentacije u drugoj fazi idejnog projekta “Studija uticaja na životnu sredinu”, dodajući da je treća faza izrada glavnog projekta i pripadajuća dokumentacija do građevinske dozvole, kako bi on bio spreman za investicijski ciklus.

 

– Projekat je važan jer povezuje Koridor `Pet ce` sa koridorima u Hrvatskoj, a postoji veza sa lukom Ploče, sa sjeverom, mostom Svilaj čija izgradnja se privodi kraju – pojasnio je Goluža.

 

Koordinator na projektu Enes Čovrk rekao je da je projekat ekonomski opravdan sa stanovišta društvene korisnosti, jer daje stopu koja je veoma dobra i obezbjeđuje perspektivu za njegov dalji razvoj.

 

– Projekti infrastrukture ne moraju uvijek biti profitabilni, bar za onoga ko upravlja tom infrastrukturom, jer je primarni fokus na korisnicima, na poboljšanju realizacije usluga, odnosno saobraćaja – naveo je Čovrk.

 

Agencije

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *