Bez radne knjižice u RS 84 magistra

Društvo

Da diploma fakulteta nije nikakva garancija za dobijanje posla svedoči i blizu 13.000 nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u Republici Srpskoj.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, od 2006. godine je broj nezaposlenih diplomaca povećan za čak 10.000, kada ih je bilo 2.719. Sredinom prošle godine ovaj broj je skočio na 13.992, da bi se, tokom septembra i oktobra, baš pred izbore, broj nezaposlenih diplomaca smanjio za oko 1.150.

Sa zvanjem master trenutno ima 649 nezaposlenih, 84 magistra i 7 doktora nauka.

Predsednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci Zoran Grahovac kaže da je najveći problem što srednjoškolci upisuju fakultete čije diplome nisu potrebne tržištu rada.

– Studenti tehničkih i prirodnih nauka mogu lakše da se zaposle i da nađu mnogo perspektivnije poslove, ali se ipak odlučuju za društvene nauke. Zbog toga je veoma bitno da srednjoškolci imaju edukacije kako bi imali uvid koji su fakulteti potrebni tržištu rada, a kojih diploma ima suviše – rekao je Grahovac.

Dodao je da su mladi, generalno, nezadovoljni zbog ogromne nezaposlenosti. Iz tog razloga masovno traže način da napuste BiH.

– Najbolji dokaz su škole stranih jezika, koje su prepune. Mladi završavaju fakultete i sa tom diplomom pokušavaju da u nekoj drugoj zemlji nađu posao jer u svojoj nemaju tu mogućnost – istakao je Grahovac.

Predsednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je nerazumno to što mladi upisuju određene fakultete, a tih zanimanja je već previše na birou rada.

– Ipak, nerazumnije mi je to što opštine, Vlada RS i neki fondovi daju stipendije za struke koje ne trebaju ni državi ni privredi. Osim toga, i privatni fakulteti su odštampali toliko diploma da su napravili degradaciju diploma, koje nemaju više vrednost koju su imali – rekao je Škrebić.

Deficitarna zanimanja

– Našem tržištu rada su, bez sumnje, potrebni elektro, mašinski i građevinski inženjeri. Potrebni su nam i radnici sa srednjom školom, pogotovo zanatlije. Nekada smo imali cenjenu Školu u privredi, koja je školovala dobre zanatlije. Danas je sve manje prakse, deca izlaze iz škole, a ne znaju ništa – smatra Škrebić.

blic.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *