Sukob oko novca prikupljenog za liječenje Sofije Mićević

Društvo

Tenzije između porodice Mićević iz Banjaluke i udruženja „Budimo ljudi“, zbog novca prikupljenog za lečenje Sofije, otvorile su teška i škakljiva pitanja o budućim humanitarnim akcijama.

Zbog sukoba oko toga ko će i kako dalje raspolagati sa oko milion KM prikupljenih za lečenje detata, ljudi preispituju smisao humanosti i doniranja novca.

Podsetimo, Udruženje traži da se prikupljeni novac, koji je trenutno na računu roditelja, stavi njima na raspolaganje jer su vodili kampanju prikupljanja.

S druge strane, Mićevići tvrde da udruženje ima veoma komplikovane procedure dodele novca, zbog čega već sad bolesna deca čekaju na ove donacije i do 20 dana, a svaki dan im je od životne važnosti. Zato su rešili da ubrzaju proceduru i sami podele novac svima koji im se jave sa valjanim lekarskim nalazima.

Građani sa kojima smo razgovarali pričaju da se posle svega osećaju prevareno, da su novac donirali iz srca i da je ružno da gledaju prepiranja nekolicinu ljudi, makar i iz najbolje namere.

– Ne znam ko je kompetentan sada da pokloni prikupljeni novac, ali on bi svakako trebao da bude uplaćen za lečenje druge bolesne dece- smatra majka Mirjana.

Dok javnost polemiše ko je u pravu i čiji je u stvari novac, advokat sa dvadesetpetogodišnjim iskustvom u nevladinim organizacijama, Darko Kremenović, pojašnjava da je jedino pravedno vratiti ga donatorima.

– Svi smo novac uplaćivali isključivo za lečenje devojčice. Nažalost, ona ih nije iskoristila i trebalo bi ga vratiti donatorima, gde god je to moguće. O njemu ne mogu da odlučuju ni roditelji, ni udruženje. Po strogom pravilu, to bi trebalo da se vrati donatorima, sve ostalo je mimo zakona – rekao je Kremenović.

Ne optužujući nijedno udruženje konkretno, kaže da u ovoj oblasti ima dosta zloupotreba, i da bi novčanim transakcijama NVO trebalo da se pozabavi Poreska uprava.

Miroslav Subašić iz Udruženja „Mozaik prijateljstva“, koji je i sam organizovao humanitarne akcije za lečenje dece, kaže da je veoma bitno odmah na početku akcije definisati prava i obaveze šta će od donacija biti plaćeno.

– U slučaju smrti, kada ostanu glupe pare, e onda bude baš loše jer se postavlja pitanje njihove buduće namene – rekao je Subašić. Dodaje da se u njihovom udruženju od donacija plati aktiviranje humanitarnog broja i neki sitni troškovi, te da većinu posla oko akcija urade volonteri.

Ova neželjena afera, pokazatelj je da se bavimo novcem, a ne decom i koja će sigurno obeshrabriti potencijalne donatore nekih budućih akcija, smatra sociolog Nemanja Đukić.

– Bojim se da će se smanjiti osetljivost ljudi i zbog takvih stvari ubuduće će biti prikupljeno manje novca- ističe on.

Dodaje da je suština problema kojom se niko ne bavi, to da je zdravstveni sistem u krizi, da decu lečimo porukama.

– Država nema para, lečenje treba da ide preko Fonda, a ne da gro novca prikupljaju humanitarne organizacije. Humanitarci treba da budu pomoćna karika, a ne glavna poluga u zdravstvenom sistemu, međutim činjenica je da su nevladine organizacije osnovni subjekti koji imaju novca da nekoga leče – zaključio je on.

Fond rešenje

Većina građana saglasna je da bi najbolje rešenje bilo osnovati Fond za lečenje bolesne dece, a što su nadležni nedavno i najavili. Fond bi trebao da bude formiran u okviru Fonda zdravstva, a finansirao bi se od plata zaposlenih, donacija, te novcem opština i institucija. U Federaciji BiH postoji Fond solidarnosti iz kojeg se finansiraju lečenja najtežih oboljenja, i lečenja u inostranstvu.

Prošle godine Fond je odobrio 430 zahteva za lečenje na stranim klinikama, i za to je namenjeno 19 milona maraka. Fond pokriva sve troškove, kompletne račune na inostranoj klinici, kao i troškove putovanja, smeštaja i dnevnica za pacijenta i pratioca.

blic.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *