Vlada RS godinama prikriva stvarno stanje u budžetu

Društvo

Predsjednica Programskog savjeta za ekonomiju PDP-a Jelena Trivić za u razgovoru Vijesti.ba upozorava da se Vlada RS godinama na sve načine trudi da računovodstvenim trikovima i tehnikama pokuša sakriti stvarno stanje u budžetu RS.

Očigledno je da Vlada može skrivanjem ili neprikazivanjem informacija da utvrdi niži deficit nego što je onaj koji utvrdi revizija, a koji opet isto tako možda nije stvarni, jer ne mora značiti da je revizor pronašao sve ono što se moglo pronaći, navodi ona.

Izvještaj Službe za reviziju javnog sektora aktuelna je tema u RS. Kako gledate na činjenicu da je Vlada RS prikazala 45, a revizija pronašla 175 miliona KM nepokrivenog deficita u budžetu RS?

Ovo je četvrti revizorski izvještaj koji pokazuje da Vlada RS iskaže manji deficit nego što utvrdi revizija. Recimo, za 2014. godinu Vlada je iskazala deficit od 125 miliona KM, a revizija je utvrdila 193 miliona KM, dok je za 2015. Vlada iskazala suficit, a revizija je pronašla deficit od oko 70 miliona i sada je razlika od oko 130 miliona KM. Dakle, ovo se ponavlja iz godine u godinu.

Kako se uopšte može desiti ovakva situacija? Može se desiti zbog toga što se Vlada RS na sve načine trudi da računovodstvenim trikovima i tehnikama pokuša sakriti stvarno stanje. To je posljednjih godina postala normalna praksa Vlade RS. Očigledno je da Vlada može skrivanjem ili neprikazivanjem informacija da utvrdi niži deficit nego što je onaj koji utvrdi revizija, a koji opet isto tako možda nije stvarni, jer ne mora značiti da je revizor pronašao sve ono što se moglo pronaći.

Mediji navode da se iz izvještaja vidi da je Vlada u pokušaju da se zaduži napravila do sada neviđeni potez, podizanjem kredita koji nije ni prikazan. Navodno se zadužio Fond PIO za 16 miliona maraka a pare su završile u budžetu, iako u Fondu tvrde da za taj kredit niko od njih nije čuo. Kako tumačite ovakav potez Vlade RS?

Prema Zakonu o reviziji javnog sektora, revizija svoj izvještaj dostavlja Narodnoj skupštini RS i predsjedniku Republike, a može da ga dostavi i Ministarstvu unutrašnjih poslova BiH i istražnim organima. Kada je riječ o konkretnom slučaju – 16 miliona KM koji nigdje nisu evidentirani, a očigledno su završili u budžetu i potrošeni su, a to je narodni novac, mislim da istražni organi na osnovu ovog revizorskog izvještaja treba da upute svoje službe i da se utvrdi gdje je završio ovaj novac, zašto se nigdje nije evidentirao i ko je odgovoran. No, znajući rad Vlade RS i kontrolu pravosudnih i istražnih institucija, ne očekujem da se to desi, ali bi jedino pravo rješenje bilo da istražni organi daju svoj sud.

Ko je u lancu odgovornosti glavna karika?

Ministar finansija RS je taj koji stoji iza Ministarstva, kao što direktor preduzeća odgovara za poslovanje preduzeća. On je osoba koja se tereti za nesavjesno poslovanje ukoliko preduzeće prekrši neki pravilnik. Isto tako, ministar je odgovoran za rad Ministarstva. Možda on lično nije bio direktni akter tog skrivanja, ali je definitivno ministar taj koji u konačnici odgovara za rad ministarstva na čijem je čelu.

Danas ste kazali da upravo ministar finansija RS Zoran Tegeltija vrši pritisak na Glavnu službu za reviziju. Na čemu zasnivate ovakav stav?

Prema Zakonu o reviziji javnog sektora, reviziji se mora omogućiti rad izolovan od bilo kakvog političkog pritiska. Samom izjavom, stavljanjem u kontekst Glavne službe za reviziju i povezivanje sa trezorskim sistemom poslovanja, a to znači da se Glavna služba za reviziju finansira preko Ministarstva finansija, ministar samim skretanjem pažnje na to da oni kontrolišu novac koji je izvor finansiranja Glavne službe za reviziju, šalje poruku reviziji da ne sastavlja izvještaje koji ne idu na ruku Vladi RS.

Međutim, revizija je u skladu sa Zakonom dužna da sastavi izvještaj u skladu sa pravilima svoje struke, a ne sa željama određenog ministra. Ministar ne smije da vrši politički pritisak na rad Glavne službe za reviziju. On je, vršeći javno pritisak na rad Glavne službe, direktno prekršio Zakon o reviziji javnog sektora. Mogao je dati svoj sud o izvještaju, ali nije smio da prijeti Glavnoj službi za reviziju i da izvještaj naziva tendencioznim.

Šta u ovom konkretnom slučaju može uraditi opozicija?

Opozicija će ovaj slučaj držati na dnevnom redu i vršiti pritisak na institucije da reaguju, naročito kada je u pitanju 16 miliona KM, o čemu sam prethodno govorila. Razvoj situacije je sljedeći: Izvještaj Vlade o konsolidovanom budžetu i Izvještaj revizije o finansijskim izvještajima konsolidovanog budžeta naćiće se na sjednici NSRS. Tada će se raspravljati o ova dva izvještaja i to će biti mogućnost da se vrši pritisak.

Moje mišljenje je da opozicija ovu priču mora izgurati do kraja, kao što omladinci iz “ReStarta” guraju priču o nekupovini skupocjenih automobila. Dakle, postoje načini i mehanizmi da se pod pritiskom javnosti ovaj slučaj istraži, s tim da opozicija treba da ponese zastavu tih pritisaka.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *