Parlamentarci izbjegli izjašnjavanje o sukobu interesa

Politika

Novi zakon o sukobu interesa u institucijama BiH nije usvojen u mandatu ove vlasti, iako ga je grupa poslanika u proceduru uputila još u novembru 2017.

Nakon višemjesečnog zatezanja, Savjet ministara BiH je nedavno uputio mišljenje na prijedlog ovog zakona. Međutim, kada je zakon dobio prolaznu ocjenu na Ustavnopravnoj komisiji i našao se na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma BiH – ona je prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

Nastavak sjednice treba očekivati debelo poslije izbora jer su se aktuelni parlamentarci u ponedjeljak oprostili od poslaničkih klupa.

– Nije moralo biti tako. Da je bilo odgovornosti Savjeta ministara BiH pravovremeno bi dostavili mišljenje na zakon i on bi već bio usvojen. Očigledno nije bilo političke volje, odugovlačilo se, čekalo se da prođe vrijeme, zakon je ušao u proceduru kada više nema kvoruma, nije čak ni okončana rasprava u prvom čitanju. Smatram da je to bio nemar, neodgovornost, pa i opstrukcija. Novi saziv PS BiH mora da nastavi gdje smo mi stali jer se zakon nalazi na dnevnom redu – kaže za Srpskainfo Jasmin Emrić, jedan od poslanika predlagača zakona.

Podsjećamo, u pitanju je jedan od najvažnijih zakona za BiH na čijem donošenju insistira i Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO). Ključna izmjena u odnosu na sadašnji zakon jeste sastav komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koji bi trebalo da garantuje nepristrasnost.

Umjesto poslanika, delegata i rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije BiH (koji sada odlučuju da li se neko ogriješio o zakon) novu komisiji bi trebalo da čine predsjednik i četiri člana koji nemaju veze s politikom. Kandidat za komisiju ne smije da bude član političke stranke, niti smije da bude član pet godina prije kandidature.

Takođe, ne može biti član komisije onaj ko je čak 10 godina prije kandidovanja bio poslanik, delegat, odbornik, (grado)načelnik, član vlade ili savjetnik na bilo kojem nivou vlasti u BiH. Biraće se na mandat od pet godina, putem javnog poziva u Parlamentu BiH.
Međutim, ministar pravde BiH Josip Grubeša imao je promjedbe na Prijedlog novog zakona.

Grubeši nije jasno da li će nova komisija biti stručna služba koju osniva PS BiH ili će biti kancelarija za obavljanje stručnih poslova, što je navodno bitna razlika. Takođe, Ministarstvo pravde u mišljenju dostavljenom PS BiH nije moglo da se izjasni koliko bi koštao rad nove komisije.

S druge strane, CIK BiH je upozorila da će nastati dupliranje novog zakona o sukobu interesa BiH sa Izbornim zakonom po kome postupa CIK. To dupliranje se odnosi na definisanje nespojivosti funkcija i na podnošenje imovinskih kartona, koji bi bili dostavljani i CIK i novoj komisiji. Pitaju se da li je uopšte finansijski opravdano formirati novu komisiju koja će se baviti samo funkcionerima na nivou BiH i koja će, prema mišljenju CIK, sav posao završiti već nakon godinu dana mandata.

U praksi se pokazalo da je novo rješenje neophodno, jer su političari u aktuelnom mandatu obesmislili provjeru i kažnjavanje sukoba interesa – Komisija mjesecima nije kompletna, a i kada je bila u punom sastavu bavila se uglavnom nižerangiranim funkcionerima.

Ko je bio u sukobu interesa

Prema podacima sa sajta Komisije za utvrđivanje sukoba interesa BiH, u protekle četiri godine povreda zakona utvrđena je za: Almira Salihovića (bivšeg savjetnika zamjenika ministra odbrane BiH), Aleksandra Gutalja, Gorana Krtalića i Nedžada Selmana (članove Žalbenog vijeća), Ankicu Gudeljević (bivšu savjetnicu zamjenika ministra spoljnih poslova), Denisa Bećirovića (poslanika u PS BiH), Ivana Brkića (bivšeg člana Agencije za osiguranje BiH), Marina Raspudića (bivšeg v.d. direktora Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH), Miroslava Škorića (bivšeg člana Nezavisnog odbora) i Žike Krunića, u to vrijeme predsjednika Nezavisnog odbora BiH.

srpskainfo.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *