Herceg-Bosna od simbola opstojnosti do zločinačke tvorevine

Politika

Organizirana manifestacija obilježavanja 25. godišnjice osnivanja Hrvatske Zajednice Herceg Bosna u Mostaru u mnogim drugim gradovima Hercegovine nanovo je podijelila bh. društvo.

Za jedne Herceg Bosna je utjelovljenje paradržave, na čijim su temeljima nicali koncentracioni logori i počinjeni najveći zločini protiv čovječnosti. Za druge, ona je osigurala “opstanak Hrvata na ovim prostorima” i politički se utkala u temelje današnje BiH.

Treći su po ovom pitanju danas neutralni, dok četvrte (predstavnike građanske misli) malo ko šta i pita. Budući da predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata nikada nisu uspjeli da postignu bilo kakvu saglasnost u vezi sa političkim statusom Herceg Bosne, tako je i neriješeni status današnjeg Mostara jedna od teških posljedica.

Na to su u petak upozorili iz Gradskog odbora SDA Mostara, iz kojeg su naveli kako je “pokušaj proslave propale Herceg Bosne jasno ukazao na razloge dugogodišnje političke krize u Mostaru”.

“Kićenje Mostara zastavama Herceg Bosne, vatromet sa Huma, te izjave da je Herceg Bosna model koji se treba slijediti, uz skandalozno veličanje presuđenih ratnih zločinaca, nisu ništa drugo do jasan dokaz stvarne politike koja se vodi i kojoj se teži”, naveli su, između ostalog, u saopćenju.

Sličnog stava su i predstavnici ljevice, pa tako Emir Suljagić, član Predsjedništva GS-a, ističe kako je HZHB “zločinački poduhvat odgovoran za zločine protiv čovječnosti u logorima Dretelj i Heliodrom, i u Ahmićima”.

“Mate Boban je ideološki nasljednik Ante Pavelića, HZHB je zločinačka tvorevina i ideja isto onoliko koliko je bila NDH. Ko ne vjeruje, neka pita Srbe na Kupresu i Drvaru ili Bošnjake u Stocu i Ljubuškom. Ono što je jedino tužnije od same proslave je uvjerenje SDA i Bakira Izetbegovića da se s tom ideologijom moguće dogovoriti i nagoditi”, kaže Suljagić.

Iz HDZ-a, međutim, poručuju da HB ne treba da vrijeđa bilo koga. “Ona nije paradržavna tvorevina u bilo kom smislu, već govori o obrani Hrvata na ovim prostorima”, kaže Borjana Krišto, zamjenik predsjednika HDZ-a.

Za Nikolu Špirića, potpredsjednika SNSD-a, u obilježavanju Herceg Bosne nema ništa sporno. “Generalno, želim da kažem da se BiH može očuvati samo poštivanjem demokratskih standarda. Zabranama – ne. Zabrane nisu rješenje, jer ako postoje nejasnoće treba sjesti i razgovarati”, kaže Špirić.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, kaže da je Herceg Bosna istorijska činjenica, te da to niko ne može da spori.

“Jasno je da hrvatski narod ima posebne osjećaje kada je u pitanju HB, a stvar je bošnjačkih i hrvatskih političkih elita kako da to obilježavanje prihvate, ili ne. Jasno je da mi ovdje imamo različite osjećaje kada su u pitanju proslave različitih dana”, zaključuje Borenović.

Činjenica je, međutim, da je vojni i politički vrh Herceg Bosne osuđen pred Tribunalom u Hagu za udruženi zločinački poduhvat i zločine protiv čovječnosti na ukupno 111 godina zatvora i da iščekuju drugostepenu presudu. Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara, kaže da je priča o Herceg Bosni priča o “sumornoj bh. stvarnosti koju danas proživljavamo”.

“Ona je dio kolorita u kojem se slavi paradržava, najodgovornija za prepolovljavanje čitavog jednog naroda. Što je paradoks, slave je oni koji tobože brane interese tog naroda. Ona je dio kolorita u kojoj su silnice, koje su dominirale devedesetih, ponovo isplivale, čak i jačom snagom”, ističe Kukić.

A.Šišić

nezavisne.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *