Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH napisao je dopis Tužilaštvu BiH u kojem traži da se provede istraga u vezi sa izjavama predsjednika RS Milorada Dodika u Bratuncu.
Dopis istovjetnog sadržaja Izetbegović je uputio OHR-u i PIK-u:
Poštovana,
Postupajući u skladu sa članom II stav 4. i 5. i članom V Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članom 213. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, obavještavam Vas o sljedećem:
Dana 7. jula 2017. godine, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, u svom govoru na javnom skupu u Bratuncu, u prisustvu velikog broja ljudi, među kojima su bili i zvaničnici iz Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, rekao je:
„Poznati su projekti raznih fondacija, prije svega islamskih koje su tražili i samo usmjeravali svoje pare kako bi se ovdje uz Drinu vratili nakon otadžbinskog rata muslimani i da bi ponovo okupirali Drinu na taj način…“.
Navedenu izjavu Milorada Dodika zabilježio je veliki broj medija i ista je postala dostupna najširoj javnosti u Bosni i Hercegovini.
Radi se o najopasnijoj izjavi jednog visokorangiranog zvaničnika u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, koja predstavlja direktan udar na Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma te na odredbe iz člana II Ustava BiH vezane za nediskriminaciju i izbjeglice i raseljena lica.
Iz navedene izjave Milorada Dodika nedvosmisleno proizilazi da on smatra da su Bošnjaci do 1992. godine bili okupatori na Drini, pa ih je valjda zbog toga trebalo protjerati iz njihovih vjekovnih domova i nad njima počiniti ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, te da njihovo Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine zagarantovano pravo na povratak predstavlja „ponovnu okupaciju“ tog dijela Bosne i Hercegovine koju treba spriječiti.
Zloupotrijebivši svoj položaj predsjednika entiteta Republika Srpska, koji ga obavezuje da brine o pravima svih konstitutivnih naroda i građana, Milorad Dodik je navedenom izjavom javno izazvao i raspirio nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima. Drugačije nije moguće razumjeti njegovu tvrdnju da su Bošnjaci, kao konstitutivni narod, okupatori tog dijela Bosne i Hercegovine. Iz ovoga proizilaze osnovi sumnje da je Milorad Dodik, kao predsjednik entiteta Republika Srpska, počinio krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Navedena izjava Milorada Dodika predstavlja i ozbiljnu prijetnju kojom se u većem razmjeru ili sa širim posljedicama želi spriječiti izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni. Iz toga proizilaze i osnovi sumnje da je Milorad Dodik, poduzimajući ozbiljnu prijetnju, počinio i krivično djelo sprječavanja povratka izbjeglica i raseljenih lica iz člana 146. stav 1. u vezi sa članom 26. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Očekujem da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine postupi u skladu s članom 35. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, te da me obavjestite o Vašoj odluci.
