Moguća odgoda isplate druge tranše aranžmana sa MMF-om

Aktuelno

Isplata druge tranše produženog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom može biti odgođena za dva mjeseca ako se različiti nivoi bh. vlasti najkasnije do sredine januara ne usaglase u vezi sa 11 dogovorenih prethodnih akcija, saznaju “Nezavisne”.

Kako nam je pojašnjeno, suprotno izjavama, neispunjavanje uslova neće dovesti do prekida produženog aranžmana, već samo do odgode isplate s obzirom na to da je tom vrstom aranžmana isplata novca uslovljena sprovođenjem dogovorenih prethodnih akcija.

Osnovni problem za česte nesporazume sa MMF-om je to što su tehnička pitanja izuzetno politizovana, pa često dovode do blokada.

“Sarajevo želi akcize na gorivo jer žele izgraditi koridor 5c. Republici Srpskoj to nije prioritet jer oni žele akcize na alkohol kako bi uz pomoć Svjetske banke reformisali zdravstveni sektor u RS. Međutim, Mostar ne želi akcize na alkohol da ne našteti hercegovačkim vinarima. Oni bi radije akcize na sokove, ali Sarajevo i Tuzla nikako ne žele pristati na to zbog jake industrije zaslađenih napitaka. A tu sad imamo i problem plavog dizela koji želi Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa”, naveo je naš sagovornik.

Kako je objašnjeno, MMF je protiv plavog dizela, dok u vezi s ostalim akcizama koje se spominju nema ništa protiv. Jedino što je sa stanovišta aranžmana sa MMF-om važno je akciza na gorivo radi izgradnje autoputeva i manje povećanje cijene lož-ulja radi smanjenja zloupotreba ovog energenta za pogon motornih vozila.

Drugi veliki problem koji se stalno javlja je, kako nam je istakao sagovornik, prilagođavanje koeficijenta za indirektne poreze u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, zbog kojeg je prošle sedmice blokirano usvajanje zakona o akcizama. Sagovornik navodi da je problem što oni članovi Upravnog odbora čiji bi entitet bio na gubitku zbog prilagođavanja ne žele da glasaju ili dolaze na sastanke i onda dolazi do tužbi i finansijskih gubitaka.

U 11 prethodnih uslova, koje do januara treba usvojiti, nalazi se povećanje akciza na gorivo za 15 feninga radi finansiranja izgradnje autoputeva, dok su uslovi koji se odnose na budžete, barem načelno, dogovoreni i sada ih treba izglasati na sjednicama parlamenata.

Savjet ministara BiH se, takođe načelno, obavezao da će ograničiti nova zapošljavanja. RS je u obavezi da do kraja mjeseca kroz amandman izmijeni Zakon o porezu na dohodak, čime bi on bio harmonizovan sa federalnim zakonom, koji je u skladu sa preporukama MMF-a zbog stvaranja jednakih uslova za poslovanje u oba entiteta. U FBiH bi trebalo da obave procjenu vrijednosti “BH telekoma” i “Eroneta”, koja bi bila urađena od strane nezavisnog i sertifikovanog subjekta.
Obaveze u bankarskom sektoru su takođe, barem na načelnom nivou, dogovorene i sada ih treba sprovesti u djelo kroz izmjene entitetskih zakona o bankama i Agenciji za osiguranje depozita na nivou BiH. Najvažnija preporuka MMF-a u toj oblasti je da entitetske agencije imaju više uvida u rad svake od njih u svojim entitetima i da na sastancima odbora mogu prisustvovati članovi iz agencije drugog entiteta bez prava glasa. U dijelu koji se odnosi na reformu administracije, entiteti planiraju da zalede fond plata, a uz konsultaciju sa Svjetskom bankom bi trebalo da srednjoročno smanje udio za plate, koji sad čini 16 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“MMF insistira na tome da se u naredne tri godine ide sa postepenim prilagođavanjima budžeta tom cilju. Zasad je nemoguće reći hoće li se potreban cilj ostvariti samo kroz prirodni odliv administrativnih radnika. Za definitivan stav je potrebna detaljna analiza i na tome će domaće vlasti raditi sa Svjetskom bankom”, naveo je naš sagovornik.

MMF je zainteresovan i za to da se Investiciono razvojna banka RS modernizuje, kako bi novac bio usmjeren u razvojne projekte i uklonio politički uticaj na donošenje odluka o kreditima.

Preporuke za kredit MMF-a:

Povećanje akciza na gorivo

Usvajanje održivih budžeta

Ograničavanje zapošljavanja u administraciji

Zamrzavanje plata

Harmonizovanje poreza na dohodak

Nezavisna procjena vrijednosti javnih kompanija

Harmonizacija zakona u oblasti bankarstva

 

nezavisne.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *