Na desetine odluka Ustavnog suda BiH nikada nije provedeno, a prašina se podigla samo zbog jedne – da je 9. januar, kao Dan Republike Srpske, neustavan.
Prema podacima koje je „EuroBlic“ dobio od Ustavnog suda BiH, sudije su u posljednjih 10 godina donijele 88 rješenja o neizvršenju njihovih odluka i uputili ih Tužilaštvu BiH, jer neizvršavanje sudskih odluka predstavlja krivično djelo. Budući da su neke od odluka naknadno provedene, procjenjuje se da ih je ostalo još oko 25, ali Sud nema preciznijih podataka.
– Postoje tri grupe institucija koje su bile dužne da postupe po odlukama Ustavnog suda BiH. Redovni sudovi su dužni da provedu postupke iz svoje nadležnosti, a izvršne vlasti da isplate novac iz budžeta kao naknade za utvrđeno kršenje ljudskih prava ili po osnovu pravosnažnih i izvršnih presuda redovnih sudova. Zakonodavni organi vlasti su bili dužni da donesu odgovarajuće zakone – kažu u Ustavnom sudu BiH.
Na listi institucija koje ignorišu Ustavni sud su niži sudovi, skupštine opština, kantona, kantonalne i entitetske vlade, Savjet ministara BiH.
Među odlukama koje su samo mrtvo slovo na papiru ima onih bez političke pozadine i odnose se na pojedince. Međutim, nisu provedene ni odluke koje su politički najosjetljivije, i odnose se uglavnom na Federaciju BiH.
Jedna od tih odluka je i naslijeđena od Doma za ljudska prava. Njom je od Vlade FBiH zatraženo formiranje komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu, u isto vrijeme kada je Vladi RS naloženo da ispita stradanja u Srebrenici.
Dok je Republika Srpska svoju obavezu izvršila, Federacija BiH nije nikad. Komisiju je 2006. formirao Savjet ministara, ali rezultata nije bilo jer se članovi nisu mogi dogovoriti da li treba da „sabiraju“ samo ljudske žrtve ili i materijalnu štetu. Udruženja žrtava iz RS nedavno su od parlamenta BiH tražili da on formira komisiju za Sarajevo, ali su bošnjački poslanici bili protiv.
Možda najpoznatija odluka Ustavnog suda BiH koju Federacija ignoriše svakako je ona o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka na prostoru cijele BiH. Da stvar bude apsurdnija, za nju su, zajedno sa strancima, glasale bošnjake sudije koje dolaze upravo iz FBiH. Međutim, 16 godina kasnije, Srbi ni na papiru nisu konstitutivni u četiri kantona (od ukupno 10), već su svrstani u „ostale“.
Među nekim od najpoznatijih odluka Ustavnog suda BiH koje čekaju na provođenje svakako je i odluka o dijelu Izbornog zakona BiH i statuta grada Mostara. Zbog neprovođenja ove odluke Mostarci već godinama ne idu na izbore, a bošnjački i hrvatski političari, na kojima je najveća odgovornost, nisu odgovarali zbog toga.
Tužilaštvo BiH ekspresno protiv Srpske
Tužilaštvo BiH je od Ustavnog suda BiH zatražilo zvaničnu potvrdu da RS ne poštuje odluku o neustavnosti Dana Republike, te da identifikuje odgovorne pojedince u RS.
Takva ekspresna reakcija Tužilaštva BiH je začuđujuća, ako se zna da se ono, na drugim slučajevima, nije proslavilo u odbrani kredibiliteta Ustavnog suda BiH.
Tužilaštvo je, naime, vodilo nekoliko postupaka zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH, ali nije poznato da je iko zbog toga odgovarao.
Licemjerje
U BiH je normalna praksa vlasti da poštuje samo one odluke Ustavnog suda BiH koje joj odgovaraju.
Primera radi, RS nije negodovala kada je Ustavni sud BiH odbacio apelaciju Željka Komšića za ocjenu ustavnosti Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju RS, te Federaciji i u kantonima. Sudije su utvrdile da tim zakonima nije ugroženo poštovanje jezika, kulture i religije učenika.
Takođe, Srpskoj nisu smetale strane sudije kada je Ustavni sud BiH potvrdio da nema ništa sporno što se iz naziva pojedinih opština i gradova izbacuje prefiks „bosanski“, što su osporavali bošnjački funkcioneri.
EuroBlic
