U sljedećoj godini budžet Srpske doživjeće ogroman udar jer na naplatu stižu neizmirene obaveze javnih preduzeća i ustanova za koje je Vlada RS dala garancije.
Na to upozoravaju i u Fiskalnom savjetu RS gdje navode da će loše i neredovno servisiranje dugovanja dovesti do negativnih posljedica po budžet.
– Trebа nаglаsiti dа postoji rizik ostvаrenjа budžetskog suficitа zbog moguće povećаne jаvne potrošnje izvаn budžetа. Neefikаsnost jаvnih preduzećа i jаvnih ustаnovа i neblаgovremeno servisirаnje ovih dugovа može imаti negаtivаn uticаj nа likvidnost budžetа i može biti uzrok potencijаnog budžetskog deficit – navodi se u mišljenju Fiskalnog savjeta.
Premijerka Željka Cvijanović nije željela da otkrije koja sve preduzeća ne vraćaju redovno ino kredite. Kaže da se radi o Željeznicama, što je godinama poznato i još nekim preduzećima koja Vladi zadaju glavobolju.
– Bilo je preduzeća koja nisu mogla da servisiraju svoja dugovanja, ali evo kroz ova restrukturisanja i nekih drugih ja očekujem da ćemo imati puno bolja, puno disciplinovanija i puno efikansija preduzeća u javnom sektoru – izjavila je Cvijanovićeva.
Inače, od nove godine prema izmjenjenom Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama propisuje se da Narodna skupština RS odlučuje o ukupnom godišnjem iznosu za koji Republika može izdati garanciju u toku jedne godine, a da za izdavanje pojedinačnih garancija, u okviru tog iznosa, parlament ovlašćuje Vladu.
To znači da za garancije koje daje Vlada pojedinim preduzećima ili opštinama više neće biti potrebna dozvola Skupštine.
Na ovaj način se proširuje namjena za koju je moguće izdati garanciju Srpske, a uvodi se i mogućnost da se, osim garantovanja obaveza nastalih zaduženjem jedinica lokalne samouprave, fondova socijalne sigurnosti, Investiciono-razvojne banke RS i fondova kojima ona upravlja, kao i javnih preduzeća i institucija javnog sektora u vezi sa finansiranjem kapitalnih investicija, može izdati garancija i za potrebe refinansiranja postojećeg duga, finansiranja prenesenih obaveza i budžetskog deficita, kao i obezbjeđenja sredstava radi izmirenja zakonom utvrđenih prava.
Ministar finansija RS Zoran Tegeltija je naveo da se ipak ne mijenjaju ograničenja zaduživanja, kao i okvir za izdavanje garancija Republike Srpske.
– Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, zaključno sa 30. septembrom ove godine, stanje duga po osnovu kreditnih zaduženja za koje je Vlada RS izdala garancije iznosi 328,98 miliona maraka (3,26 odsto BDP-a), koliko iznosi i ukupna izloženost Srpske po izdatim garancijama – istakao je Tegeltija.
On je dodao da je plan bio da se izvrši ažuriranje ovog zakona u skladu sa preporukama Svjetske banke, te da je u procesu usvajanja ovakvog zakona i Federacija BiH.
Tegeltija je rekao da je ovim zakonom definisan ukupan iznos garancija do 15 odsto BDP.
On je rekao da neke male lokalne zajednice ne mogu dobiti kredite banaka, pa će ih uz garanciju Vlade Srpske moći dobiti unutar njihove kreditne sposobnosti.
– I dalje će njihov dug ili servis njihovog duga biti limitiran na 18 odsto izvornih prihoda. Nijedna od tih garancija neće biti veća od 500 do 600 hiljada KM – rekao je Tegeltija.
Ipak, stručnjaci misle drugačije, te navode da bi se uskoro mogle osjetiti posljedice loših garancije koje je davala Vlada RS.
Urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić smatra da će Republiku Srpsku u sljedećoj godini itekako koštati izdate garancije, te da će se u Vladi posebno koristiti nove olakšice u davanju budućih garancija za kredite. To bi, prema njemu, moglo biti opasno po budžet za sljedeću, ali i naredne godine.
– To više nisu potencijalne obaveze po budžet RS, već su to sigurne obaveze za sljedeću godinu. Ono što je činejnica jeste da su mnogi čekali da Narodna skupština usvoji ovaj zakon da bi Vlada mogla da im izda garanciju bez znanja poslanika. Naravno, Narodna skupština će biti upoznata sa tim kroz izvještaje, ali ovim se htjelo postići to da se ne otvara skupštinska rasprava o svakoj pojedinačnoj garanciji. Ono što je sigurno jeste da će do kraja godine ili u januaru krenuti izdavanje garancije za Fond zdravstvenog osiguranja, kao i garancija od 55 miliona KM za UKC Banjaluka – rekao je Vukelić.
Kako kaže, pored već preuzetih garancija koje bi uskoro mogle na naplatu, nove bi mogle itekako zagušiti budžet i onemogućiti predviđeni suficit, koji je sam po sebi nerealan.
– Sama premijerka je rekla da mnoga preduzeća ne vraćaju dugove i da Vlada mora uskakati i to rješavati, pa je bitno naglastiti da se sve ovo radi da bi opštine i gradovi dobijali garancije nedovoljno jak argument. Ako na to dodamo izjavu predsjednika RS koji je rekao da budžeti više ne trebaju ići u Skupštinu u nacrtu već samo u prijedlogu, možemo zaključiti da je demokratija skupa i da na nju ne treba trošiti novac i vrijeme. Posebno kad novac moramo preusmjeriti na vraćanje kredita – poručio je Vukelić.
SrpskaCafe.com
