Klijenti protiv naplate obrade kredita

Ekonomija

Zašto pored visokih kamata bankama plaćamo još i jednokratnu naknadu za obradu kredita, pitaju građani, i ko tu ima veće troškove – klijenti ili bankari.

Velika pometnja digla se u Srbiji ovih dana nakon pravosnažne presude po tužbi klijenta jedne banke, u kojoj je navedeno da banka nije imala pravo po zakonu da naplaćuje jednokratnu naknadu za obradu kredita.

Sud smatra da banka ne sme da naplaćuje posebnu naknadu za obradu kredita jer su svi troškovi banke uključeni u kamatu, koja predstavlja jedinu cenu pozajmice, a to isto smatraju i stanovnici Srpske, koji su se ponadali da bi od ovih dešavanja u Srbiji i oni mogli da imaju koristi.

Nije im jasno, pričaju, što im banke, pored kamate u ugovoru, zaračunavaju i ovu jednokratnu naknadu, koja je pri tom, svuda različita.

– Privuku nas nižim kamatama i onda nam ispostave još nameta. Moram biti diplomirani pravnik i ekonomista da razumem šta sve traže od mene – nezadovoljna je Banjalučanka Milena Kovačević.

Klijenti najviše pažnje obraćaju na nominalnu kamatnu stopu, zbog čega im zanimljivo i banke daju najveći publicitet.

Međutim, kada se uključe ostali troškovi vezani za kredit, naknada za obradu kredita i godišnja naknada za vođenje kredita, efektivna kamatna stopa koju plaća klijent, pojašnjavaju upućeni, neretko je veća od nominalne.

Ipak, ne treba očekivati da će presude u Srbiji biti okidač da se kod nas nešto promeni.

Ekonomista Marko Đogo kaže da banke kod nas mogu slobodno određivati koliku hoće naknadu za obradu kreditnog zahteva i da nije realno očekivati da se ta oblast standardizuje.

– To je stvar tržišnih utakmica. Banke ne posluju kao nekada, kada su iz prihoda mogle da oslobađaju klijente troškova obrade kreditnog zahteva. Neke banke će možda i osloboditi klijente ovih troškova, u nameri da privuku dodatne klijente. To bi bio dobar marketinški potez jer naknadu za obradu kreditnog zahteva klijenti trebaju odmah platiti, zbog čega je mnogima ta opcija mnogo značajnija nego prevremena otplata kredita, i na to treba obratiti pažnju. Jedino tržište može uticati na banke da polako smanjuju naknadu, ali da dođe do nekog ujednačavanja ne verujem. Ne vidim zakonodavstvo, niti namere Agencije za bankarstvo da se ide u tom smeru – ističe Đogo.

Bankari tvrde da imaju troškove prilikom obrade kreditnog zahteva, jer nije ista procedura za odobravanje kredita od, na primer 5.000 KM i 100.000 KM, te da jednokratnu naknadu klijentima obračunavaju u skladu sa tim i ona ne može biti jedinstvena.

Ove naknade za obradu kredita razlikuju se zato od banke do banke i zavise od vrste kreditnog proizvoda.

U Agenciji za bankarstvo podsećaju da je svaka banka obavezna objaviti opšte uslove poslovanja, na internet stranici ili u poslovnim prostorijama banke u kojima se pružaju usluge klijentu.

– Naknade i drugi troškovi koje banka naplaćuje obuhvaćeni su opštim uslovima poslovanja koje je banka dužna oglašavati na jasan i razumljiv način, dajući tačne, nedvosmislene i reprezentativnim primerom prikazane standardne podatke, a koji su neophodni prosečnom korisniku za donošenje odluke o korišćenju usluge, zasnivanju odnosa i zaključenju ugovora sa bankom. Pre zaključenja ugovora, u skladu sa Zakonom o bankama RS, banka je dužna korisniku predočiti sve informacije o usluzi, učiniti dostupnim sve bitne uslove i elemente ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obaveze ugovornih strana, i na zahtev korisnika, bez naknade, predati nacrt ugovora radi razmatranja izvan prostorija banke – rekli su u Agenciji.

Takođe, propisani su obavezni elementi ugovora o kreditu koji, pored obaveznih, moraju sadržavati i podatke o ukupnim troškovima kredita, ukupnom iznosu koji korisnik treba da plati, te prevremenoj otplati kredita. Ukupni troškovi kredita, preciziraju u Agenciji, uključuju kamatu, naknade, poreze i sve druge naknade i troškove koji su direktno povezani sa odobravanjem i korišćenjem kredita i uključuju se u obračun i iskazivanje efektivne kamatne stope.

– Efektivna kamatna stopa iskazuje ukupne troškove usluge koje korisnik plaća, pri čemu su ti troškovi izraženi kao procenat ukupnog iznosa usluge na godišnjem nivou, a banka je dužna da efektivnu kamatnu stopu obračunava i iskazuje na jedinstven, propisan način i učini je dostupnom javnosti i korisnicima kredita radi poređenja istovrsnih ponuda različitih davalaca bankarskih usluga – ističu u Agenciji.

Prigovor

U slučaju da se banka ne pridržava odredaba zakona, opštih uslova poslovanja i obaveza iz zaključenog ugovora, korisnik ima pravo na prigovor, a banka je dužna odgovoriti u roku od 30 dana i nema pravo na naknadu niti naplatu bilo kojih drugih troškova za postupanje po prigovoru.

Ukoliko se banka ne oglasi u roku, korisnik ima pravo da se obrati Ombudsmanu za bankarski sistem RS.

blic.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *