Primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU različito će se odraziti na razne grane proizvodnje. Postoje grupacije proizvođača koje će reći da je to za njih dobro, ali i one koje će biti na udaru. Na BiH, a posebno entitetima, je da nađu način kako da pomognu domaćim proizvođačima, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Početkom februara startuje primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU. Kakve posljedice očekujete i kako komentarišete upozorenja udruženja poljoprivrednika da će to biti novi udar na poljoprivrednu proizvodnju i da će ona biti uništena?
ŠAROVIĆ: Primjena adaptiranog SSP-a različito će se odraziti na razne grane proizvodnje i nekima će odgovarati, a nekima neće. Postoje grupacije proizvođača koje će reći da je to za njih dobro, kao što su izvoznici voća i povrća, koji će od 2. februara moći da izvoze u EU bez carina. Zadovoljni će biti i proizvođači svježe ribe, jer dobijaju povećanu kvotu za bescarinski izvoz, koja je za njih značajna. Trebalo bi da budu zadovoljni i izvoznici šećera, jer su dobili bescarinsku kvotu za oko 2.500 tona, te vinari jer će dobiti vrlo visoku kvotu od blizu 20.000 hektolitara, što je značajna mogućnost za izvoz. Na udaru konkurencije iz EU će, međutim, biti mesna i mliječna industrija, a posebno njihovi sektori koji se odnose na prerađevine. U prvom redu udar će osjetiti mljekare, jer su one pod nekom vrstom pritiska. Ove godine ovdje će se naći 4,5 miliona tona mlijeka na koje se neće plaćati carina i prelevman i na BiH, a posebno entitetima, je da nađu način kako da pomognu domaćem mljekarskom sektoru da zadrži istu proizvodnju. Ipak, s obzirom na to da se povećava izvoz u EU, mislim da će rezultati u 2017. pokazati da je onoliko koliko je mlijeka uvezeno u BiH iz EU toliko i izvezeno. Farmeri koji se bave proizvodnjom goveđeg i junećeg mesa moći će da nadomjeste štetu izvozom u Tursku, jer imamo dobar aranžman sa tom zemljom i tamo je moguće plasirati svu našu proizvodnju.
Kako komentarišete tvrdnje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Steve Mirjanića koji je rekao da će BiH primjenom adaptiranog SSP-a za tri godine pretrpjeti štetu od 124 miliona KM na osnovu gubitka prihoda od carina, od čega se na Srpsku odnosi najmanje 40 miliona?
ŠAROVIĆ: Pošto zvaničnici mnogo više kukaju, a manje preduzimaju mjere, rješenje za izlaz iz ove situacije je veći poljoprivredni budžet jednog i drugog entiteta. Onaj ko misli da može da podrži poljoprivredni sektor sa 60 miliona maraka u velikoj je zabludi. Poljoprivredni budžet u RS mora da bude uvećan najmanje za još toliki iznos. U te stvari upirem prstom sve ovo vrijeme, a uz to postoji i neraspoloženje da se na bilo koji način obezbijede dodatna sredstva sa nivoa BiH, što je omogućavalo uvođenje plavog dizela. Tada je odgovor bio da RS ima svoj plavi dizel i da joj ne treba ništa. Sada ispada da i te kako treba.
Šta je sa najavama Njemačke tokom pregovora o prihvatanju adaptiranog SSP-a da bi oni mogli pomoći u nadoknadi štete koju će pretrpjeti domaća proizvodnja?
ŠAROVIĆ: Njemačka nudi razne vidove tehničke pomoći za poljoprivredni sektor u BiH, a pregovore o tehničkoj pomoći vode delegacije RS, FBiH i BiH. Oni su već nekoliko puta bili u Berlinu i pokušavaju da konkretizuju podršku Njemačke. Sa njemačke strane smo već nekoliko puta čuli da oni ne žele da daju direktno novac, već samo tehničku pomoć različitim strukturama poljoprivrede.
Na koji način je moguće ukloniti blokadu izmjena Zakona o akcizama zbog koje je dovedena u pitanje isplata druge tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)?
ŠAROVIĆ: U Savjetu ministara BiH se ništa ne dešava u vezi sa tim pitanjem. Mi smo dva puta dali zeleno svjetlo da to pitanje bude riješeno. Lično sam, ne uslovljavajući to na bilo koji način plavim dizelom, pustio da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama prođe kroz Savjet ministara, ali očigledno je da je sve zapelo u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tako da je nastala pat pozicija i ne znam kako će biti raspetljana, ali je očigledno da MMF i druge finansijske institucije neće dati novac bez donošenja ovih izmjena zakona, što znači da nema ni investicija od Evropske banke za obnovu i razvoj.
Sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem putujete u Beograd na razgovore sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem. Šta očekujete od tog sastanka?
ŠAROVIĆ: Očekujem da obje strane odnose između dvije zemlje usmjere u drugom pravcu i oslobode političku scenu od zapaljivih izjava od kojih niko nema koristi. Očekujem da relaksiramo atmosferu i učinimo je povoljnom za razvoj sveukupnih i političkih i ekonomskih odnosa. Naš cilj je da ovaj sastanak bude prekretnica i da pozitivne poruke budu dominantnije od nekih drugih. To je realno i to je interes obje strane, jer smo međusobno među najvažnijim spoljnotrgovinskim i uopšte ekonomskim partnerima.
Ocjena rada
Kako komentarišete inicijativu SDS-a čiji ste funkcioner da će biti analiziran rad ministara u Savjetu ministara BiH i informacije da bi ministar bezbjednosti Dragan Mektić mogao da bude zamijenjen?
ŠAROVIĆ: Čuo sam za inicijativu za analizu rada ministara i nemam ništa protiv toga. Stav SDS-a je da u kontinuitetu analizira rad ne samo ministara nego i direktora. Apsolutno smatram da je to dobro i ne vidim potrebu da se od toga pravi drama. O najavama za smjene zaista ne znam ništa. Ocjeni je podložan i moj rad i to mogu da rade stranka, Savjet ministara, parlamentarna većina, javnost ili vi novinari. Neko me kudi, neko hvali i sve su to logične stvari.
Glas Srpske
