Ako je suditi po predviđanjama nadležnih institucija, BiH bi već sljedeće godine mogla da zabilježi rast stranih investicija, te smanjenje spoljnotrgovinskog deficita.
Riječ je o parametrima koji pokazuju napredak privrednog razvoja jedne države, čime BiH odavno ne može da se pohvali. Dok su u proteklom period stranci u BiH godišnje u prosjeku investirali tek pola milijarde KM, iz Direkcije za ekonomsko planiranje poručuju da bi narednih godina moglo da dođe do značajnijeg porasta ulaganja.
Optimistični su i u Spoljnotrgovinskoj komori (STK), u kojoj su takođe procijenili da nas u ne tako dalekoj budućnosti očekuje stabilizacija spoljnotrgovinskog deficita.
Iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH saopštili su da bi, prema očekivanjima, direktna strana ulaganja mogla da iznose 2,6 odsto BDP, što je procentualno povećanje od 0,2 odsto u odnosu na ovu godinu.
– Ova ulaganja bi 2018. godine mogla da se kreću oko 2,9 odsto, a u 2019. godini oko tri odsto BDP. Ulaganja u elektroenergetski sektor, nastavak ulaganja u izgradnju putnih komunikacija i najavljena privatizacija dijela telekomunikacionih kompanija, bili bi glavni nosioci investiranja. Međutim, moguće usporavanje privrednog rasta praćeno manjim direktnim ulaganjem iz zemalja EU i zemalja iz okruženja, neodložno bi se odrazilo i u BiH. Ovo bi se odrazilo na smanjeno interesovanje stranih investitora – rekli su u ovoj direkciji.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) tokom 2017. godine očekuju postepeno smanjivanje spoljnotrgovinskog deficit.
– To je rezultat jačanja izvozne potražnje, ali i postepenog jačanja konkurentnosti bh. izvoza i smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu.
Lani je ostvaren pozitivan pomak u kretanju spoljnotrgovinske razmjene. Postignut je korak napred, jer je deficit smanjen za nešto više od devet odsto – pokazuje analiza STK.
Ekonomisti, međutim, smatraju da je preambiciozno očekivati da će BiH već za godinu-dvije napraviti značajniji privredni iskorak.
– Problem je što kod nas ne postoje veliki ekonomski sistemi, koji bi bili lokomotiva nekog značajnijeg razvoja. S druge strane, politička i bezbjednosna situacija su takve da demorališu strane investitore da ovde ulažu, a slično je i sa domaćim ulagačima. Činjenica je da uglavnom živimo od dijaspore, a čini mi se da će tako biti i ubuduće – ističe ekonomista Zoran Pavlović.
Dodaje da je pomenuto smanjenje spoljnotrgovinskog deficita prvenstveno rezultat smanjenja vrijednosti uvoza.
– Činjenica je da građani BiH imaju sve manje novca za potrošnju, što se odražava na vrijednost uvoza, prvenstveno hrane. Naime, čemu uvoziti robe koje građani zbog krize sve manje kupuju – kaže Pavlović.
U većini sektora negativan saldo
Konstantan problem u spoljnotrgovinskoj razmjeni u većini sektora je negativan saldo. Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u drvnom i metalnom sektoru.
– Ipak, BiH je lani zabilježila blagi ekonomski rast. Jačanje izvozne tražnje i izvozno orijentisanih grana prerađivačke industrije u narednom periodu značilo bi nastavak pozitivnih kretanja ekonomskih trendova – pokazuje analiza STK.
EuroBlic
