POLITIKA ILI EKONOMIJA: Kome treba “Jahorina ekonomski forum 2017”?

Ekonomija

Ovogodišnji “Jahorina ekonomski forum 2017”,  kojeg je u četvrtak otvorio predsjednik RS Milorad Dodik, organizovalo je Udruženje ekonomista RS “SWOT”. Privrednici, osim onih koji slijede direktive aktuelne vlasti, smatraju da je ovo više politički, nego skup posvećen privredi, sa čim su saglasni i ekonomisti. Grešaka i organizacionih propusta bilo je na svakom koraku…

Ove godine, osim predsjednika RS, u radu Foruma na temu “Razvojne šanse malih ekonomija”učestvovuju i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, premijerka RS Željka Cvijanović, šef delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, ambasadorka Kine u BiH Čen Bo, brojni ministri i predstavnici institucija i preduzeća.

Već na samom otvaranju bilo je jasno da ovaj skup, između ostalog, treba da posluži za promociju njegovog pokrovitelja, predsjednika RS i SNSD Milorada Dodika.

-BiH će biti finansijski stabilna kad stranci prestanu da odlučuju, rekao je Dodik, ističući da se domaći lideri mogu dogovoriti, ali da čim se razgovara sa strancima, a “to su najćešće američki ambasador i predstavnik EU”, sve pada u vodu.

Dodik je naglasio da zaduženje raste samo u stavkama koje su produktivne, kao što je izgradnja autoputeva, a ne da se zaduživanjem krpe rupe u budžetu.

Govoreci o zaduženju, Milorad Dodik je rekao da se protivi zaduženju za isplate plata i socijalnih davanja. Istakao je da RS smanjuje stari dug, da mijenja strukturu zaduzenja, što “otvara prostor za povećanje penzija do kraja godine”.

Na sve ovo, Dodik je konstatovao i da “stepen zaduženosti u Republici Srpskoj, ali i u BiH nije onoliki koliko se priča”.

Ekonomisti smatraju i da je karakter ove konferencije više politički nego privedni i da nikoga ne obavezuje.

– Više su to neke konstatacije nego što je riješen ijedan problem privrede. U principu, svako okupljanje privrednika pozdravljam, posebno kad je sa većeg ekonomskog prostora, no inistirala bih na rješavanju problema privrede, konkretnu pomoć privrednicima da bi se ostvarilo i veće zapošljavanje i veći BDP. Bilo bi interesantno vidjeti koji procenat privrednika je prisustvovao prošlogodišnjoj konferenciji, a koliko predstavnika vlasti, nekih institucija ili akademske zajednice, koja se inače jako slabo oglašava da ukaže na probleme ili manjkavosti ekononske politike, odluka i eksperimenata u fiskalnoj politici, kaže ekonomista Svetlana Cenić za Frontal.ba.

Slično mišljenje dijele i privrednici, koji za forum na Jahorini kažu da je, između ostalog i loše organizovan.

– Ne smatram da je to bacanje novaca, ali mi smeta kada se takvi događaji koriste više za promociju određenih politika neko za promociju ekonomskih ideja i privrede, mišljenja je banjalučki privrednik Marko Knežević.

Ovogodišnji forum prepun je propusta i grešaka, a novinari su neke od njih uočili na samom startu.

Bilo je i kardinalnih grešaka u pokušaju da se pokaže visok nivo organizacije i da se izjave i zaključci gostiju objavljuju direktno na društvenim mrežama.

Organizatori od ovogodišnjeg foruma očekuju da nadmaši prošlogodišnji, koji je okupio 350 učesnika, 62 panelista i 50 akreditovanih novinara iz BiH i regiona.

Koji su to dometi prošlogodišnjeg skupa na Jahorini?

Koliko Republika Srpska i njena privreda imaju koristi od ovakvih politički dirigovanih skupova o ekonomiji ponajbolje govore zaključci sa prošlogodišnjeg foruma na Jahorini.

Zaključci sa “Jahorina ekonomskog foruma 2016”

1. Republika Srpska je otvorena za saradnju sa Istokom i Zapadom

2. Privreda Srpske ima kapacitete da funkcioniše samostalno ali organizacija i rad zajedničkih institucija otežavaju njeno funkcionisanje

3. Saradnja država regiona je veoma bitna i mora da teži unapređenju

4. Privredna zajednica Srpske je osnova razvoja Srpske

5. Monetarna politika je ključna za unaprijeđenje investicione klime u Srpskoj i BiH

6. Organizacija i rad entitetskih poreskih organa je funkcionalan ali postoji potereba za unapređenjem

7. Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju problem za deficitom budžeta, oslanjaju se na tradicionalne međunarodne finansijske institucije za zaduživanje, alternativu za saradnju proširiti na zemlje Briksa

8. Brži sistem registracije preduzeća u Srpskoj je funkcionalan i potrebno je kontinuirano raditi na njegovom unapređenju

9. Srpska je opredijeljena za Evropske integracije. Srpska podržava aplikaciju BiH za članstvo u EU ali insistira na poštovanju ustavnih ovlaštenja. Pozicija Srpske mora da bude vidljiva na putu u EU te da se zaštiti nacionalni i svaki drugi identitet

10. Unaprijediti turističku ponudu Srpske kroz regionalnu saradnju – “OC Јahorina-Skijališta Srbije”.

Vedra strana Foruma

Na otvaranju “Jahorina ekonomski forum 2017” bilo je i simpatičnih momenata. Greškom organizatora, ili tek zbog poslovične novinarske žurbe, prosudite sami.

Istinito

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *