Postajemo sve gluplji – zbog hemije ili genetike?

Magazin

Ljudi su sve manje inteligentni, a razlog su poboljšani uslovi života savremenih generacija, koji usporavaju rakcije, smanjuju sposobnost razlikovanja boja i pamćenja brojeva, pa spuštaju stepen genijalnosti, tvrdi antropolog Edvard Daton.

– Sve ove promjene konstatujemo tokom posljednjih stotinjak godina. Tako da naše generacije postaju sve manje pametne i manje intelektualno razvijene, a sve to je posljedica genetike – ističe Daton, koji predaje antropologiju na univerzitetu u finskom gradu Oulu.

Prema mišljenju Datona, intelekt se “80 odsto nasljeđuje”. U praksi je ranije postojala moćna prirodna selekcija u korist pametnijih.

Takvi predstavnici čovječanstva obično su bili imućniji, a time i u poziciji da se razmnožavaju i podižu više potomstva.

Do vremena industrijske revolucije, u svakoj generaciji je do 50 odsto imućnijeg stanovništva uspijevalo da podigne 40 odsto potomstva, imajući u vidu da je smrtnost djece bila znatno veća nego danas.

U 19. vijeku, nivo intelekta postao je viši, što je dovelo do važnih otkrića.

– Došlo je do industrijske revolucije – navodi Daton i ukazuje na značaj pojave vakcine, koja je smanjila ranu smrtnost.

Istovremeno, u siromašnim porodicama počelo je da opstaje sve više djece, a imućnije, koje su bile obično bolje obrazovane – imale su manje prinova.

Na ovaj trend je, osim kontracepcije, uticala i činjenica da su se žene iz imućnijih porodica školovale i počinjale da rade, čime su imale manje prilike da isključivo budu kod kuće i podižu brojnu porodicu.

Datonova teorija, koja se mnogima u naučnom svijetu ne sviđa, ali smatraju da ima osnove, ipak je izbačena iz konačene verzije filma “Art kanala”, koji kao glavni razlog pada opšte inteligencije navodi hemijska jedinjenja koja još u majčinoj utrobi negativno djeluju na razvoj mozga djeteta.

Inicijalno je film trebao da bude posvećen problemu genetskog aspekta ovog fenomena. Međutim, na kraju, taj dio uopšte nije bio obrađen.

– Bilo je onih koji su govorili – “Da, odlično, objavite ovaj naučni rad”. Dok bi neki drugi recenzent rekao da to nikako ne bi trebalo objavljivati. Izgleda da se javnost plaši mojih zaključaka – kaže Daton.

Agencije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *