Svim ljudima je u životu potrebna ljubav koja pokreće i izaziva neopisiv osjećaj. Ali, šta kada vam neko slomi srce? Naučnici godinama istražuju ovo područje i objašnjavaju da, koliko god zvučalo smiješno, ipak može doći do ozbiljnih posljedica.
Ko ne bi želio biti zaljubljen, voljeti i biti voljen?
Srećne veze
Svako se voli osjećati poletno i snažno, a upravo to nam omogućava osjećaj zaljubljenosti. Naučnici iz godine u godinu nude nove dokaze, koji govore kako ljubav pozitivno utiče na zdravlje i kako ljudi u srećnim vezama žive duže od prosjeka.
Ljubav je riječ koja za različite ljude ima različita značenja. U psihologiji je najpoznatiji model koji ta značenja pokušava opisati kroz dimenzije strasti, intimnosti i odanosti. Svaka od tih dimenzija ima pozitivne učinke na zdravlje zato što zadovoljava naše psihološke i socijalne potrebe.
Osim na socio-psihološkom nivou, utvrđena je i povezanost s biološkim supstancama, poput interleukina i oksitocina, koji imaju direktan uzročno-posljedični odnos s fizičkim zdravljem.
Dodiri, osjećaj sigurnosti i pripadnosti pozitivno utiču na zdravlje, smanjuju krvni pritisak, čuvaju zdravlje srca, jačaju imunitet i otklanjaju bol. Romantika je, prema tome, glavni adut koji čuva sreću i zdravlje, ali šta kad ljubav zaboli?
Stručnjaci sve glasnije upozoravaju kako emocionalna bol i strah mogu biti okidači za razne srčane bolesti, a jedna od njih je stresna kardiomiopatija ili, kako se još naziva, Tako-Tsubo kardiomiopatija, odnosno sindrom slomljenog srca.
Bolest je rijetka, zahvata samo jedan do dva odsto bolesnika koji se javljaju u hitne službe misleći kako se radi o akutnoj boli u prsima. Mehanizam nastanka sindroma nije sasvim jasan, ali neke su činjenice dokazane.
Stresni događaj
Skoro 90 odsto pacijenata s tom dijagnozom su žene, a u istoriju bolesti nastupu simptoma prethodi jak psihički ili emocionalni stres. Prognoze su obično dobre, te često uključuju potpuno obnavljanje funkcije srčanog mišića.
Sindrom slomljenog srca izaziva slične simptome kao i kod infarkta, a to su bol u prsima, otežano disanje, aritmija i širenje boli u lijevoj ruci. Simptomi se mogu javiti vrlo brzo nakon stresnog događaja. Od slomljenog srca može se i umrijeti, kažu istraživači.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja isključivanjem srčanog udara koronarografijom, odnosno radiološkom metodom prikaza srčanih krvnih žila, koja pokazuje uredne srčane arterije, uz neke promjene stezanja srčanog mišića, te uz vrlo blage znakove oštećenja srčanog mišića u laboratorijskim nalazima koji su u potpunoj suprotnosti s veličinom gubitka mišićne funkcije.
Osim toga, tu je i vrlo važan podatak o prethodnom psihičkom i emocionalnom stresu.
Anksioznost
Za sindrom slomljenog srca ne postoji posebno psihijatrijsko liječenje nego su intervencije usmjerene na smirivanje anksioznosti koju je izazvao ekstremni događaj. Teorijski, bilo bi moguće izbjegavati svijet kao opasno mjesto, čuvati se od emocionalnog vezivanja za partnere, jer ih možemo izgubiti. To bi bio vrlo spokojan i siguran, ali dosadan život.
Estrogen
Ekstremno stresni događaji, koji u mozgu potiču lučenje adrenalina i noradrenalina, mogu izazvati grčenje srčanog mišića. Predispozicija za ovakvu hormonalnu oscilaciju je manjak estrogena, do kojeg dolazi u menopauzi i postmenopauzi kod žena.
Promjene
Nekrotične promjene na srčanom mišiću nalaze se i kod stanja kod kojih dolazi do oslobađanja velikih količina kateholamina, a to su stanja psihičkog šoka, straha i užasa.
Avaz.ba
