Na svjetskim berzama cijene akcija prošle nedjelje oštro su pale zbog strahovanja ulagača od ubrzanja tempa povećanja kamata u SAD-u, ali i trgovinskih ratova nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio carine na uvoz čelika i aluminijuma.
Na Vol Stritu je Dau Džons prošle nedjelje potonuo 3 odsto, na 24.538 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 odsto, na 2.691 bod, a Nasdak indeks 1,1 odsto, na 7.257 bodova.
Oštar pad tih indeksa, nakon dvije nedjelje rasta, započeo je na samom početku sedmice nakon što je novi predsjednik Feda Džerom Pauel, koji je nedavno na tom mjestu zamijenio Dženet Jelen, u svom prvom izvještaju u Kongresu rekao da će nastaviti voditi dosadašnju politiku postepenog povećanja kamatnih stopa.
Ali, tokom svjedočenja rekao je i to da podaci ukazuju na ubrzanje rasta privrede i jačanje inflacije. Poručio je da će Fed pokušati da postigne ravnotežu kako bi izbjegao pregrijavanje privrede i zadržao inflaciju na održivom nivou do 2 odsto.
A kako se očekuje dalje jačanje privrede, ali i inflacije, s obzirom na nedavno uvedenu poresku reformu i povećanje državne potrošnje, Pauelovi komentari shvaćeni su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.
“Pauel je rekao da očekuje jačanje privrede, pri čemu je ostavio utisak kao da očekuje da će Fed u ovoj godini kamate povećati u četiri navrata”, kaže Majkl Orurk, strateg u kompaniji “Džons Trejding”.
Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a još nedavno očekivalo se daljnje povećanje kamata u ovoj godini u tri navrata. Ali, sada su ojačale špekulacije da bi Fed mogao da poveća kamate u četiri navrata, počevši od marta.
Zbog toga se prinosi na američke državne obveznice kreću na visokim nivoima, a viši prinosi štete tržištima akcija jer bi mogli da dovedu do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli da povuku sredstva iz akcija i ulože ih u sigurnije obveznice.
Rizik od trgovinskih ratova
Tržište se dodatno našlo pod pritiskom u četvrtak, kada je Donald Tramp najavio da će od naredne nedjelje SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminijuma od 10 odsto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskih ratova.
Najava carina potakla je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminijuma, pa je tako akcija U.S. Steela tog dana poskupila gotovo 6 odsto.
S druge strane, pale su cijene akcija onih kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija.
Oštro su pale i cijene akcija industrijskih divova, kao što su Boeing i Caterpillar, jer se ulagači plaše da će porasti cijene sirovina i da će se te kompanije suočiti s trgovinskim preprekama na inostranim tržištima.
“U ovakvim slučajevima uvijek postoje bojazni od osvete. S obzirom na sva otvorena trgovinska pitanja, mogući su trgovinski ratovi, a to bi moglo potaknuti inflaciju. Jer, najvjerojatnije će cijene porasti”, kaže Čak Čarlson, direktor u kompaniji “Horizon Investment Services”.
Na odgovor Trampu nije trebalo dugo čekati. Evropska unija će “oštro i proporcionalno reagovati u odbrani svojih interesa”, rekao je istu veče predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker i dodao da će Komisija uskoro predstaviti prijedlog protivmjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.
Kanadski ministar međunarodne trgovine Fransoa-Filip Šampanj upozorio je na “neprihvatljivost” mogućih carinskih nameta SAD-a.
“Postoji veliki rizik da će američki trgovinski partneri, posebno Kina, uzvratiti protivmjerama”, kaže Mark Luščini, strateg u “Janney Montgomery Scott”.
Zbog toga su na svjetskim tržištima u petak vladala nagađanja o daljnjem razvoju situacije, pri čemu su američki ulagači nešto optimističniji, nadaju se da se radi samo o Trampovoj prijetnji zbog visokog trgovinskog deficita SAD-a i da će nakon najave o carinama uslijediti pregovori o tome kako riješiti situaciju.
I na evropskim berzama cijene dionica prošle nedjelje su oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,4 odsto, na 7.069 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,6 odsto, na 11.913 bodova, a pariški CAC 3,4 odsto, na 5.136 bodova.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skliznuo je 3,2 odsto, na 21.181 bod.
Agencije
