Kazahstanska vlada je odlučila da promijeni državno pismo i pređe sa ćirilice na latinicu. Međutim, ispostavilo se da će troškovi biti veći nego što se očekivalo.
Kazahstan će do 2025. potpuno preći na latinicu kako bi pobjegao od sovjetskog nasleđa. Ovo je veoma ambiciozan projekt, budući da stanovnici te zemlje bolje pričaju ruski nego kazaški, prenosi “Jutarnji list”.
Iako etnički Kazasi čine dve trećine populacije države, godine života pod sovjetskom vlašću dovele su do toga da oko 94% stanovnika govori ruski, dok kazaški koristi 74% populacije. Uprkos tome, vlada je odlučila da promijeni državno pismo do 2025, i to u tri faze.
U prvoj, dvogodišnjoj fazi, će biti stvoreno vladino tijelo za tranziciju, pravljenje digitalnog koda za promjenu pisma i ponovno izdavanje školskih udžbenika. Druga faza će početi 2021. i takođe će trajati dve godine, a tokom nje će se vršiti obuka profesora srednje škole, uvođenje novih pravila u javnost i izmena obrazovnih vodiča. Poslednja, treća faza trajaće samo godinu dana, od 2024. do 2025, i odnosi se na prevod vladinih dokumenata i vijesti u vladinim medijima kao i zapošljavanje takozvanih “influensera” za rad na društvenim mrežama.
Projekat će se obaviti u tri faze
Za prelazak sa ćirilice na latinicu Kazahstan je predvidio 664 miliona dolara (218 milijardi kazahstanskog tenge), a oko 90% tog iznosa biće uloženo u obrazovne programe i promjenu pisma u udžbenicima.
Ipak, neki ekonomisti smatraju da će za ovaj projekat biti potrebno više od predviđene sume.
– Ako se ova reforma ne sprovede pravilno, postoji veliki rizik imigracije ljudi koja govori ruski, a ona uključuje i etničke Kazase, zbog straha od gubitka određenih prilika – kaže Eldar Madumarov, ekonomista i profesor.
Tu su i troškovi promjene dokumenata – lična dokumenta, zakoni i drugo, a radi se o troškovima koji, iako su dio finalne faze prelaza, još uvijek nisu navedeni.
-Samo za prelaz državnih medija na novo pismo, edukaciju njihovih radnika i promjenu IT infrastrukture biće potrebno 15-30 miliona dolara – procijenio je Kašimkan Kaparov, direktor Kancelarije za ekonomsko istraživanje u Kazahstanu.
A to su tek troškovi javnog sektora.
-Privatnici će sve navedeno morati da urade sami, a troškovi bi mogli biti dvostruki, možda čak i 10 puta veći, zavisno od roku za tranziciju – dodao je on.
Dodatna briga su i komunikacije u javnom sektoru budući da će se starije generacije mučiti s pisanjem i čitanjem na latinici, zbog čega će vrlo vjerovatno navedeno morati da bude prevedeno, što takođe košta, a vlada te troškove nije uračunala.
Prelaz na latinicu bi mogao oslabiti trgovinske odnose s drugim post-sovjetskim zemljama. Trenutno se 10% trgovine između Rusije, Kazahstana i Ukrajine može objasniti zajedničkim jezikom zbog čega su i Kazasi koji govore ruski ekonomski mobilniji od onih koji ga ne govore, navodi “Jutarnji list”.
S druge strane, promjena pisma bi mogla dovesti do bolje povezanosti sa većinom zemalja Zapada, kao u slučaju Turske koja se 1928. prebacila na latinicu. Prema istraživanju lingvističkog instituta u Kazahstanu, 80% mladih (18–25 godina) podržava ovu promjenu.
Agencije
