ZLATNI PAPAGAJ
Snobizam i provinicijalnost kao osnovni brend Republike Srpske

Autori Društvo

Imajući u vidu prostu činjenicu da su u Republici Srpskoj dvije najdominantnije grupe penzioneri i pseudoelita (te njihovi radosni potomci), postaje očigledno kome je otvaranje Delte namijenjeno. Penzioneri tamo sigurno kupovati neće…

 

PIŠE: Nemanja Đukić

 

Kolika je Banja Luka provincija možda ponajbolje pokazuje pridavanje prevelike pažnje jednom krajnje marginalnom događaju kao što je otvaranje nekakve prodavnice.

 

Naravno, ne radi se ovdje o provincijalnosti grada kao takvog (ulica, zgrada i semafora) već o provincijalnosti i snobizmu pseudoelite koja upravlja gradom. Jer karakter grada zavisi od karaktera onih koji njime upravljaju. A gradom upravlja pseudoelita koja se zbog kompleksa niže vrijednosti nalazi u stalnom pokušaju bjekstva od vlastite provincijalnosti. Elem, da se podsjetimo šta je to pseudoelita.

 

Snobizam predstavlja ideologiju srednje klase tj. pripadnost socijalnom mediokritetstvu buržujskog tipa. Nastao kao izraz krize građanske osrednjosti (sine nobile) on označava odsustvo autentičnih kvaliteta ličnosti kao takvih te pokušaj da se taj nedostatak kompenzuje novcem, imovinom, stilom života, socijalnim statusom i položajem, lažnom moralnošću, itd. Otuda snobove karakteriše prevelika zainteresovanost za materijalne aspekte života, mišljenje okoline i očuvanje poželjne predstave o sebi.

 

U tom smislu zanimljiva je opaska koju je dao Mihael Haneke (austrijsko-njemacki reditelj poznat po kritici evropskog snobizma): za snoba je gubitak djeteta prihvatljiviji od gubitka imovine ili ugleda.

 

 

Između života i simulacije snob bira simulaciju. Nemajući lične kvalitete snob je usmjeren na lažno upravljanje vlastitom ekspresivnošću kako bi prividno zadovoljio društvene standarde grupe kojoj pripada.

 

Ravnajući se prema društveno konstruisanom prividu snob, filozofski govoreći, egzistira neautentično zbog čega, pored trajnog nezadovoljstva vlastitim životom koji uspješno prikriva a koji je izazvan kalkulacijama, kompromisima i lažnom egzistencijom, njega karakteriše i neprekidna zabrinutost za budućnost – jer se samo ona nudi kao mogući prostor ispunjenog života.

 

Snob je psihološki raspolućen – u njegovoj ličnosti nalazi se nepremostiv rascjep a njegova ličnost u trajnoj graničnoj situaciji. Zbog toga je za ovu društvenu grupu karakteristična vrlo izražena depresija, narkomanija, promiskuitet, abortusi, suicid.

 

Od mnoštva mogućih indikatora pripadnosti srednjoj klasi odnosno snobizmu kao njenoj prirodnoj ideologiji, navedimo samo neke:

 

  • Mejnstrim. Snobove odlikuje izražena potreba da se prati društveni, politički, kulturni i estetički mejnstrim
  • Elitizam. Snob ima potrebu za elitizmom bilo koje vrste
  • Socijalna i ekonomska umreženost porodica. Snobove karakteriše visok stepen klasne integracije i hohezije
  •  Socijalni kapital. Za snobove je očuvanje društvenog kapitala od presudnog značaja
  • Izražena nesamostalnost. Snobovi su po definiciji vrlo zavisni od roditelja koji su imućni, ugledni i zauzimaju značajne društvene pozicije
  • Tenis. Dok fudbal predstavlja sport niže klase, tenis predstavlja sport srednje klase a golf sport više klase.
  • Neurotična religioznost i agnosticizam. Dok nižu klasu karakteriše folklorni tj. običajni tip religioznosti, za snobove je karakterističan ateizam, agnosticizam ili neurotični tip religioznosti (tip religioznosti izazvan psihološkim problemima koji su redovno povezani sa neodrživošću njihovog načina života).

 

Na kraju, ali ne i po značaju, nameće se očigledan zaključak:

 

Imajući u vidu prostu činjenicu da su u Republici Srpskoj dvije najdominantnije grupe penzioneri i pseudoelita (te njihovi radosni potomci), postaje očigledno kome je otvaranje Delte namijenjeno. Penzioneri tamo sigurno kupovati neće.

 

Stoga, čini se sasvim prikladnim da „svečarski“ trenutak otvaranja pomenute prodavnice bude propraćen kultnom pjesmom Zlatni papagaj.

 

Istinito

 

Tagged