Bosna i Hercegovina je u realnoj opasnosti da zbog blokada i političke krize pregovore o članstvu u EU pokrene tek 2027. godine.
Podsjećanja radi, Evropski savjet bi krajem juna mogao da donese odluku o započinjanju pregovora, ako BiH izglasa zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i zakon o sudu BiH te da imenuje glavnog pregovarača koji bi ispred BiH trebalo da vodi pregovore.
Iako su ovi zakoni izglasani u Predstavničkom domu, u Domu naroda sve stoji, jer je koalicija, koja praktično ne funkcioniše otkad je “trojka” odlučila da prekine saradnju s SNSD-om i US-om, u potpunoj blokadi.
Luiđi Soreka, EU ambasador i specijalni predstavnik EU u BiH, u intervjuu “Nezavisnim” nedavno je rekao da bi, ako zakoni ne budu usvojeni sada, jun mogao biti preskočen, a to bi onda značilo da se zbog izborne kampanje u BiH može očekivati da sve stane dok se ne formira naredna vlast.
“Ako nećemo stići do juna, a čini se da će to ići malo teže ako se uzme u obzir da smo sad u drugoj polovini maja, vjerovatno će se onda morati pomjerati za neki kasniji datum, ali bilo bi šteta da čekamo početak 2027. da odradimo posao koji bi se mogao odraditi sada. Zamislite šta bi značilo da propustite 18 mjeseci”, rekao je Soreka.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za “Nezavisne” kaže da joj se čini da bi 2027. godina mogla biti realistična.
“Mislim da bi to za većinu političara bilo olakšanje, oni su već u izbornoj kampanji za izbore 2026. godine. Ambasador Soreka je, baš kao i većina građana, svjestan da su drugi prioriteti političkih aktera, nikako reforme na evropskom putu. To je samo još jedna potvrda kako politički život stoji godinu pred izbore, pa u izbornoj godini, pa koju godinu nakon izbora, i tako stalno u začaranom krugu tapkanja u mjestu”, smatra Topićeva.
Faris Kočan, asistent na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani i ekspert za evropske integracije, za “Nezavisne” ističe da Sorekinu izjavu shvata kao procjenu trenutne političke realnosti u BiH, jer ne postoji agenda od strane političkih elita u BiH ka evropskom putu.
“U tom smislu 2027. razumijem kao period poslije opštih izbora, koji bi mogli ‘resetirati’ tu političku krizu”, smatra on. Kako ističe, BiH bi na ruku mogla ići potreba EU da do kraja mandata ove komisije barem jednu zemlju regiona dovede do članstva, ali da BiH tu priliku ne iskorištava. Prema njegovim riječima, najvjerovatnije bi u EU možda 2028. mogla ući Crna Gora, a Albanija oko 2030.
“BiH ovdje propušta šansu da otvori pregovore na relativno olakšan način, sa kojim bi došlo i više sredstava, a i kontekst u kojem bi se mogao vršiti pritisak na političku elitu unutar društva, da se radi na reformama”, naglašava on.
Nezavisne.com
