Mijatović: Borba protiv dezinformacija ne smije da ruši slobodu štamp

Svijet

Komesarka Saveta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović pozvala je danas zemlje članice Saveta Evrope da u vreme pandemije korona virusa očuvaju slobodu štampe i medija i da se pobrinu da mere za borbu protiv dezinformacija budu neophodne, proporcionalne i podložne redovnom nadzoru institucija kao što su parlament i nacionalne organizacije za zaštitu ljudskih prava.

 

Ona je navela da “mora da prestane praksa pojedinih vlada da koriste borbu protiv dezinformacija u vreme pandemije korona virusa kao izgovor za uvođenje neproporcijalnih ograničenja slobode štampe”.

 

“Mere za borbu protiv dezinformacija nikada ne smeju da sprečavaju novinare i medije u obavljanju posla ili da dovedu do toga da sadržaji budu nepotrebno blokirani na internetu.

 

Zemlje koje su uvele takve mere moraju hitno da ih povuku”, napisala je Mijatović u saopštenju.

 

Ona priznaje da globalni zdravstveni problemi izazvani korona virusom zahtevaju efikasne mere za zaštitu života i zdravlja ljudi, što uključuje borbu protiv dezinformacija koje mogu da izazovu paniku i socijalne nerede.

 

Ukazala je, međutim, da su proteklih nedelja parlamenti, vlade i loklane vlasti usvojili zakone, ukaze ili odluke “kojima se jasno sputava rad novinara i medija i ograničava pravo javnosti da prima informacije”.

 

Ona je apostorfirala Mađarsku i Rusiju, gde se, kako je rekla, novinari suočavaju sa različitim sankcijama, među kojima su i zatvorske kazne do pet godina za širenje lažnih informacija.

 

Izdvojila je i Azerbejdžan, gde se nedavnim amandmanima vlasnicima internet portala nameće obaveza da spreče širenje “štetnih informacija”.

 

Navela je i primer Rumunije, u kojoj je ukozom vlastima dozvoljeno da uklanjaju sadržaej i blokiraju sajtove koji pružaju lažneinformacije o širenju korona virusa i preventivnim merama, bez prava žalbe na takve odluke.

 

Dodala je da u Bosni i Hercegovini ukazi i zakoni usmereni na kažnjavanje za širenje informacija koje mogu da izazovu paniku nose reizik da se ograniči rad novinara i sloboda izražavanja na društvenim medijima.

 

Ona je navela i primer Jermenije, gde jedan broj listova i sajtova mora da izbriše pojedine informacije na osnovu strogih zakona kojima je zabranjeno objavljivanje informacija medicinske i epidemiološke prirode o epidemiji korona virusa kje nisu potpuno u skladu sa zvaničnimizvorima.

 

Mijatović je istakla da je i u nekoliko zemalja članicama EU primećeno filtriranje informacija ključnih kako bi ljudi razumeli kako da se zaštite.

 

Navela je da je u Češkoj, Italiji i Srbiji bilo izveštaja da je pojedinim novinarima onemogućeno da prisustvuju pres konferencijama ili da su bili sprečeni u dobijanju informacija od zdravstvenih vlasti ili operacijama službi za sprovođenje zakona.

 

Ona je ukazala na to da je u Turskoj nekoliko novinara uhapšeno zbog izveštavanja o kovidu-19, a da je u Slveniji novinar koji je podneo zahtev za informacije o vladinim merama na meti kampanje u medijima bliskim političkoj prtiji iz vladajuće koalicije.

 

Agencije

 

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *