Login
<a class="gkTwitter" href="#">Twitter</a><a class="gkFb" href="#">Facebook</a><a class="gkPinterest" href="#">Pinterest</a><a class="gkGplus" href="#">Google+</a>

Problemi sa dabrovima na obalama Sane

Problemi sa dabrovima na obalama Sane

Mještani Sanskog Mosta čije se kuće nalaze u gradskom području na obalama rijeke Sane posljednjih nekoliko mjeseci muku muče sa dabrovima, koji im uništavaju voće i usjeve, ali i druga stabla koja rastu pored obala.

Prema riječima Mehmeda Alihodžića, mještanina naselja Mahala, dabrovi čine pustoš i ukoliko se ovako nastavi, tvrdi on, uskoro će potpuno nestati drveća na obalama kada je riječ o ovom dijelu vodotoka Sane.

"Vjerujte, ljudi su na ivici strpljenja, obraćali smo se na adrese više institucija i svuda kažu kako su dabrovi strogo zaštićena vrsta i da je lov na njih kažnjiv. Uništavaju stabla voća, ali i veliko drveće čija su stabla promjera i po nekoliko desetina centimetara. Evo, pogledajte, na površini od dvadesetak metara uništili su sve što se može uništiti", kaže Alihodžić.

Dodaje kako ove životinje počinju svoj pir u kasnim noćnim satima i da rade sve do jutra, kada se povlače.

U proteklih nekoliko dana mještani organizuju straže kako bi svoje voćnjake odbranili od nepoželjnih napasnika.

Prema riječima sanskih ribolovaca, broj dabrova na Sani i njenim pritokama znatno se povećao u posljednjih desetak godina, otkako su se vratili na ova područja. Dabrovi su prije toga praktično nestali iz sanskog sliva, da bi se potom pojavili u blizini ušća rijeke Sanice u Sanu, gdje su izgradili branu.

"Od tada njihov broj se povećava velikom brzinom, te su počeli nastanjivati i druga mjesta i osnivati svoje kolonije. Pretpostavlja se da je veliki broj ovih životinja dospio na naše prostore iz susjedne Hrvatske. Tamo su nestali krajem devetnaestog vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije desetak godina vještački nastanjivani u toj zemlji", pričaju ribolovci.

Dabrovi mogu opstati samo u čistim vodama, pa su i njihove migracije usmjerene ka onim prostorima gdje su rijeke čistije.

U Lovačkom društvu "Sana" su nam potvrdili kako su dabrovi životinje koje se nalaze na evropskoj crvenoj listi životinjskih vrsta koje je strogo zabranjeno loviti.

"Međutim, u posljednje vrijeme imamo sve češće pritužbe poljoprivrednika koji se žale kako dabrovi uništavanju njihove usjeve. Također, i voćari se žale na njih jer je poznato kako je kora mladih voćaka najveća poslastica za ove životinje", kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva "Sana".

nezavisne.com

Add comment


Security code
Refresh

nazad na vrh