U nepune tri godine, od početka 2014. do kraja septembra 2016. godine, u Njemačku je trajno doselilo ukupno 128 hiljada Hrvata, podaci su OECD-a.
Njemačka je nakon početka krize iz 2008. postala najprivlačnija evropska zemlja za useljenike. Samo u prošloj 2016. godini primila je 892.500 useljenika, ili 30 posto više nego 2015. godine, kada je Evropu zahvatio vrhunac vala emigranata iz Sirije, prema podacima iz godišnjeg izvješća o migracijama, kojeg je nedavno objavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz Pariza.
Iseljavanje se snažno pojačalo i iz Hrvatske, iz koje je tokom 2015. i 2016. godine u zemlje OECD-a pristiglo 138 hiljada ljudi. Najviše ljudi s hrvatskim državljanstvom otišlo je u Njemačku. U nepune tri godine – od početka 2014. do kraja septembra 2016. – u Njemačku je trajno doselilo ukupno 128 hiljada Hrvata, prema podacima OECD-a.
Prema domaćim procjenama, iz Hrvatske se od njnog učlanjenja u EU, od sredine 2013. godine, iselilo više od 200 hiljada stanovnika, što se u nekoj mjeri poklapa i s podacima OECD-a. Hrvatski izvori, međutim, upozoravaju da bi taj broj mogao biti manji, jer njemačke vlasti u iseljenike iz naše države ubrajaju i one s hrvatskim državljanstvom iz BiH, piše riječki Novi list.
Međutim, treba imati na umu da OECD ovdje govori o ljudima koji su se »trajno« nastanili u drugim zemljama, migrante koji su svoj privremeni status promijenili u pravo na ostanak »na dugoročnijoj bazi«.
Drugim riječima, broj doseljenih iz Hrvatske i drugih zemalja u Njemačku znatno je veći od spomenutih podataka OECD-a, jer mnogi čekaju da im se riješi status. U svakom slučaju, iseljavanje iz Hrvatske proteklih se nekoliko godina ubrzalo, ponajprije zato što su prestala prijašnja ograničenja za njihov rad u Njemačkoj.
Dok se iz Hrvatske, prije ulaska zemlje u EU, godišnje iseljavalo prosječnih 24 hiljade građana, broj hrvatskih iseljenika se 2014. povećao na 62 hiljade, a 2015. na 76 hiljada – prema podacima za svih 35 članica OECD-a, organizacije koja obuhvata najrazvijenije zemlje u svijetu. Među njima su uglavnom članice EU – uz SAD, Kanadu, Švajcarsku, Norvešku, Australiju, Japan, Koreju, Izrael i Tursku.
