Odbijanje poslanika SNSD-a i SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH da na sjednici u srijedu glasaju za ograničavanje isplate otpremnina pri odlasku u penziju državnim uposlenicima, još je jedan pokazatelj da su uskostranački i lični interesi pojedinih izabranih zvaničnika iznad opštih i interesa građana koji su ih birali.
Ocijenio je ovo u razgovoru za „Avaz“ Ivica Ćavar, projekt-menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI), komentarišući stav poslanika iz RS da se ne odreknu privilegija koje bodu u oči veliki broj socijalno ugroženog stanovništva u zemlji.
Starosna penzija
Ćavar kaže da ne vidi nijedan razlog zbog kojeg nije usvojen prijedlog Damira Arnauta, poslanika SBB-a, za izmjenu Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koji sadašnje otpremnine koje premašuju i 30.000 maraka ograničava na 9.960 KM.
– Nekorektno je i čudno što prijedlog o ograničavanju otpremnina nije usvojen, pogotovo ako se zna kolika su primanja parlamentaraca. Ako izračunamo da oni za jedan mandat mogu zaraditi i do 300.000 KM, a da su mnogi od njih zastupnici na raznim nivoima već nekoliko mandata, onda lako dolazimo do podatka da će neki ljudi, ako već nisu, postati milioneri kroz proračun i sredstva građana i poreskih obveznika. Zato je nekorektno da žele i tolike otpremnine, pogotovo u situaciji kada znamo kako nam žive penzioneri i oni s neredovnim platama, kao i više od pola miliona nezaposlenih – naglašava Ćavar.
Ćavar: Privilegije bodu u oči
Iako to niko od njih nije javno priznao, nego su svoje protivljenje smanjenju otpremnina pravdali potrebom da se Zakon o platama i naknadama „sistemski“ riješi, činjenica je da je u Klubu SNSD-a najviše onih koje nekoliko godina dijeli do 65. rođendana, odnosno godina za starosnu penziju.
No, ako imaju dovoljno godina staža, svakako bi mogli otići u penziju i ranije, i to u ovom mandatu, i uzeti otpremninu i u iznosu većem i od 25.000 KM.
Pretpostavlja se da je to bio i razlog najvećeg protivljenja smanjenju otpremnina Nikole Špirića (SNSD), koji u starosnu penziju može za manje od četiri godine, zatim Lazara Prodanovića, koji te uslove ispunjava za pet godina, Jovana Vukovljaka, koji do 65. broji tri godine, ili primjerice Momčila Novakovića (NDP-PDP), koji se zdušno borio protiv ograničavanja otpremnina, a u starosnu penziju trebao bi za manje od četiri godine.
Tako bi se i oni mogli pridružiti onim zvaničnicima koji su uzeli otpremnine o kojima ostali građani BiH samo mogu sanjati.
Iako se u posljednje vrijeme u javnosti barata podatkom da je u posljednjih šest godina na otpremnine poslanika isplaćeno oko 400.000 KM, Arnaut je na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma kazao da je taj iznos mnogo veći, jer nisu uračunati iznosi za otpremnine ostalih državnih službenika te da je zasigurno riječ o milionskim iznosima.
Ko je sve uzeo otpremnine
30.483 KM Mirjana Malić
31.200 KM Beriz Belkić
30.125 KM Mehmed Suljkanović
30.125 KM Adem Ibrahimpašić
30.169 KM Petar Kunić
8.769 KM Boško Tomić
28.869 KM Krstan Simić
29.610 KM Božo Ljubić
28.769 KM Ismeta Dervoz
29.112 KM Mirsad Mešić (donirao iznos u humanitarne svrhe)
28.141 KM Niko Lozančić
U penziju pa ponovo u poslaničke klupe
Odranije je poznato da su pojedini poslanici, kao što je Dušanka Majkić (SNSD), uzeli otpremninu, a zatim se vratili u stalni radni odnos u Parlamentu BiH. Delegat u Domu naroda Sredoje Nović za vrijeme vršenja funkcije ministra civilnih poslova uzeo je otpremninu za penziju po sili zakona, nakon čega je do kraja mandata obavljao ministarsku funkciju. Isto pravo iskoristio je bivši zamjenik ministra odbrane Živko Marjanac (SP), ali i visoki funkcioner SNSD-a i delegat u Domu naroda Nebojša Radmanović, dok je obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH.
avaz.ba
