Javnost u BiH s nestrpljenjem iščekuje naredni utorak, 20. septembar, kada će Savjet za opšte poslove EU odlučiti da li će naša zemlja dobiti “zeleno svjetlo” za nastavak evropskog puta tako što će bh. aplikacija za članstvo biti proslijeđena Evropskoj komisiji na dalju proceduru.
Ako se to, naime, dogodi, Komisija će u međuvremenu (kasnije) i formalno biti pozvana na pripremu mišljenja (tzv. Avis), dokumenta kojim se do u detalje analizira pravni i ustavni okvir i provođenje zakona u zemlji koja podnosi zahtjev.
Dakle, ukoliko cijela procedura bude pokrenuta, EK će u kratkom roku najprije pripremiti i Bosni i Hercegovini proslijediti upitnik, formalni dokument kojim procjenjuju trenutnu spremnost države aplikanta za dodjelu statusa kandidata.
Ovo su, u najkraćem, ključni naredni koraci ka statusu kandidata, što je nepovratan, ali katkad i dugo čekani proces na putu priključenja ovoj velikoj porodici evropskih država.
Halid Genjac, član Zajedničke komisije parlamenta BiH za evropske integracije, pojašnjava da odgovori iz upitnika pokrivaju ključne oblasti na kojima počiva EU, kao što su zakonodavstvo, vladavina prava, ljudska i prava manjina, spremnost države na tržišnu konkurenciju itd.
“Važno je napomenuti da odgovori na pitanja nisu jedini instrument za ocjenu, tu su i izvještaji o napretku, izvještaji Delegacije EU i niz drugih instrumenata. Međutim, ovo jeste najznačajniji dio”, ističe on, navodeći da iz tog razloga odgovori moraju biti istiniti i završeni na vrijeme.
Prema nekoj uobičajenoj praksi, rok u kojem EK očekuje odgovore od države aplikanta je tri mjeseca, a ukupni broj pitanja do sada je varirao od države do države; primjera radi, za Makedoniju ih je bilo najviše, 4.666, a za Crnu Goru najmanje, 2.178.
Nije još poznato s kojom količinom pitanja će se “suočiti” bh. vlasti.
“Na pitanja će morati odgovarati veliki broj ljudi, veliki broj stručnjaka sa svih nivoa vlasti. Dakle, sve institucije u BiH biće uključene u izradu odgovora”, navodi Genjac.
Inače, sami odgovori na upitnik predstavljaju ključni element prikupljanja informacija o stanju u zemlji, ali ne i jedini. Tek na osnovu upitnika, ali i drugih brojnih procjena stručnjaka i predstavnika civilnog društva, EK formira mišljenje (Avis) o zahtjevu za članstvo.
Ovim dokumentom pažljivo se analizira pravni i ustavni okvir zemlje, provođenje zakona u zemlji, te se sve poredi s kompletnim korpusom zakona, normi i propisa EU, poznatih i kao “pravna tekovina EU” ili “acquis”.
Samo mišljenje obuhvata opširan izvještaj koji pokriva tri kriterijuma iz Kopenhagena, uključujući 33 poglavlja politika pravne tekovine EU, kao i zaključke i potencijalne preporuke Vijeću EU u pogledu davanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora. Iz svega ovoga jasno je koliki je tek posao pred BiH i njenim institucijama i nakon dostavljanja odgovora na upitnik, budući da naredni proces – od pozivanja EK da izradi mišljenje do njegovog dostavljanja – može potrajati do godinu i duže.
nezavisne.com
