Konfliktni razvodi u kojima se roditelji prepucavaju preko djece zadaju najviše glavobolje socijalnim radnicima, koji pokušavaju da obezbijede mališanima da viđaju oba roditelja.
Broj takvih razvoda u devet lokalnih zajednica dobojske regije je različit, ali se svi susreću sa istim izazovom.
“Svaki centar za socijalni rad ima dva- tri takva razvoda godišnje, odnosno konfliktne predmete uređenja odnosa između roditelja i djece koji se čak vuku po deceniju, ali uvijek tražimo mišljenje stručnih organa kako bismo došli do pravih rješenja”, kaže Ljubinka Lazić, socijalna radnica u derventskom Centru za socijalni rad i predsjednica Udruženja stručnih radnika socijalne djelatnosti regije Doboj.
“Djeca se najčešće priklone jednom roditelju, i to je ono što mi pokušavamo da spriječimo… Da se jednom prikloni, a da drugog zaboravi i isključi iz života, a to ponekad, nažalost, roditelji uspijevaju. Da preokrenu dijete u svoju korist, na svoj način”, priča Veljko Milkić, socijalni radnik u Šamcu.
On ističe da je njihov posao u takvim slučajevima težak, zbog čega socijalni radnici izgaraju, a nerijetko u pomoć pozivaju ne samo psihologe i psihijatre, nego i policiju.
Djeca čiji roditelji se razvode su traumatizovana, upozorava Brankica Nikić, psiholog u Centru za socijalni rad Doboj, ali bez obzira na traumu, žele da odrastaju i uz oca i uz majku, ma kakvi njihovi odnosi bili.
Roditelji osim što često manipulišu djecom, isto pokušavaju i sa radnicima centra.
“Svaka stranka koja nam dođe želi da se s njom postupa onako kako bi ona željela. Bilo kakav pritisak roditelja da je, smatramo da stranka iz centra treba izaći zadovoljna, ali je vrlo teško s obzirom na to da se radi o ljudskim sudbinama”, kaže Nikićeva, te dodaje da je regulisanje kontakata roditelja i djece vrlo težak posao.
Zaštita djece u postupku razvoda bila je jedna od tema okruglog stola “Porodično-pravna zaštita – regulisanje odnosa roditelja i djece”, koji je Misija OEBS-a u BiH organizovala u petak, a koji je okupio socijalne radnike iz Broda, Vukosavlja, Dervente, Doboja, Modriče, Petrova, Stanara, Teslića i Šamca.
Iako su znali da su na ovaj skup pozvani i predstavnici “sedme sile”, većina socijalnih radnika nije željela da se obrati medijima, pravdajući se time da nemaju dozvolu svojih rukovodilaca.
Nezavisne.com
