Ministarstvo prosvjete i kulture u ovom mandatu posebnu pažnju je posvetilo stvaranju boljih uslova za kvalitetan rad u školama. Izgrađene su ili renovirane 34 osnovne i sedam srednjih škola u Republici Srpskoj za šta je ukupno izdvojeno oko 23 miliona maraka.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže pomoćnica ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Radmila Kocić Ćućić.
Prema njenim riječima, samo u ovoj godini za kapitalne investicije u školama izdvojeno je iz budžeta više od 757.000 maraka.
– Osim toga, besplatne udžbenike dobiće oko 20.000 učenika u RS, za šta je Ministarstvo prosvjete obezbijedilo više od milion KM. I dalje ćemo sufinansirati prevoz učenika osnovnih škola čije je mjesto stanovanja udaljeno četiri i više kilometara od škole, što će koštati 4,5 miliona KM. Ministarstvo će i naredne školske godine finansirati asistente za učenike s autizmom i sa tjelesnim oštećenjima, za šta je obezbijeđeno 1,2 miliona KM. Primjera radi, školske 2010/11. imali smo samo četiri asistenta, a iduće ćemo imati 242 – kaže Kocić Ćućićeva.
Kada će biti riješen problem nedostatka prostora u najvećoj školi u RS – „Branko Radičević“ u Banjaluci?
Vlada RS je usmjerila novac od klirinškog duga za rekonstrukciju i proširenje OŠ „Branko Radičević“ i zadužila Ministarstvo prosvjete i kulture da provede sve aktivnosti oko toga. Završava se procedura javne nabavke i očekujemo da se u ovoj sedmici potpiše ugovor, ukoliko ne bude žalbi. Rok za završetak radova na nadogradnji školskog objekta je 120 dana od dana uvođenja izvođača radova u posao.
Za koliko će biti povećanje plate prosvjetnim radnicima od iduće kalendarske godine?
Od 1. januara svi zaposleni u prosvjeti imaće veće plate za osam odsto. To je rezultat dogovora Vlade RS i Sindikata obrazovanja Srpske, kojim se koeficijenti u prosvjeti usklađuju sa koeficijentima za plate ostalih budžetskih korisnika. Istovremeno, smatram da se što prije trebaju izjednačiti plate profesorima u osnovnim i srednjim školama u Srpskoj i na tome ćemo insistirati u narednom periodu.
Koliko je prvačića danas krenulo u škole i koliki je pad u odnosu na ranije godine?
Prema podacima dobijenih od osnovnih škola, u školsku 2018/19. godinu u aprilu i u maju upisano je 9.600 učenika. Prošle školske godine taj broj je bio 9.676, a godinu dana ranije 10.515 prvačića. Najviše djece je upisano u Banjaluci – 1.919, a zatim u Bijeljini 927. Posmatrano po školama, najviše prvačića upisao je u OŠ „Branko Radičević“ u Banjaluci – 220 učenika, a najmanje u OŠ „Josif Pančić“ u Kozicama u Oštroj Luci i u školi „Sveti Sava“ u Trnovu, po dva učenika. Za iduću godinu nije bilo upisa u 77 područnih odjeljenja.
Imaju li područne osnovne škole budućnost u RS?
Neke od njih imaju budućnost. Primjer je područno odeljenje škole „Aleksa Šantić“ u banjalučkom naselju Drakulić, gde je u toku sanacija krova škole. U tu školu je prošle godine upisano devet prvačića, a za iduću školsku godinu 17. Dakle, ne želimo da ulažemo samo u cenralne škole i u one koje se nalaze u centru grada. Želja nam je da sva djeca u Srpskoj imaju jednak pristup obrazovanju.
Hoće li prosvjetni radnici ostajati bez posla zbog smanjenja broja učenika?
Prosvjetni radnici neće ostati bez posla. Tamo gdje se eventualno pojavi tehnološki višak zaposlenih biće, kao i do sada, raspoređeni u najbližim školama kojima su potrebni radnici.
Koliko djece u Republici Srpskoj ide u vrtiće? Da li su oni privlegija samo djece u gradu?
Ne možemo da ne budemo zadovoljni kada imamo u vidu da smo 2008. imali od pet do sedam procenata uključenosti djece u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, a danas smo dostigli nivo od 20 odsto. Radićemo i dalje na tome, da bismo do 2021. godine, kao što je i predviđeno našom strategijom, imali 30 odsto djece uključene u vrtiće. U Srpskoj postoji 107 vrtića, od kojih su 42 javne ustanove.
Kako mislite da racionalizujete centralne, ali male škole, koje nemaju dovoljno djece, ali ipak imaju direktore, sekretare i ostalu administraciju?
Racionalizacija tih škola je problematična prvenstveno zbog sredina u kojima se nalaze. Ako bi centralna škola postala područno odjeljenje neke druge škole, ona time gubi status pravnog lica. To znači da bi za bilo koji dokument iz škole roditelji trebalo da idu u centralnu školu, koja je često kilometrima udaljena od mjesta stanovanja.
Učenici će ove godine prema novom nastavnom planu i programu kroz predmet istorija izučavati dešavanja o posljednjem ratu. Da li je bilo reakcija od strane roditelja drugih konstitutivnih naroda?
Srpska se pridržavala Sporazuma koji su po uputstvu OEBS potpisali ministri obrazovanja u BiH 2005, kojim je precizirano da se u Istoriji ne izučavaju sadržaji građanskog rata u BiH koji bi imali uvredljive sadržaje po druge narode. Analizirajući šta se radi u FBiH, utvrdili smo da se, bez obzira na pomenuti sporazum, izučava taj period i to na pogrdan i uvredljiv način prema Srpskoj. Mi želimo da učenici u RS steknu objektivnu sliku o događajima koji su se desili u tom vremenskom periodu. Doneseni su novi nastavni programi iz istorije u devetom razredu osnovnih škola i trećem i četvrtom razredu gimnazije.
Nova školska godina biće specifična i po uvođenju vjeronauke u srednje škole. Na koji način će se taj predmet izučavati?
Srednjoškolci će izučavati vjeronauku po jedan čas nedjeljno. Učenici koji se ne opredijele za vjeronauku izučavaće kulturu religija u prvom i drugom, a etiku u trećem i četvrtom razredu. Vjeronauka se kao obavezni izborni predmet izučava i u Srbiji i Hrvatskoj, kao i u većini zemalja EU.
Šta znači uvođenje dualnog sistema obrazovanja u srednje stručne i tehničke škole?
Zakonom je utvrđena obaveza organizovanja praktične nastave učenika u trajanju od dvije sedmice u kontinuitetu, u toku školske godine, pod nadzorom škole i poslodavca. Obzirom na pozitivna iskustva iz prošle godine, za školsku 2018/19. u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ u Bijeljini biće upisana još jedna generacija stolara, po dualnom sistemu obrazovanja. Ogledalo nam je i dualno obrazovanje za varioca u Tehničkom školskom centru u Zvorniku. Školi učenika u privredi u Banjaluci odobren je upis u zanimanje tehničar modelar obuće, za koje će privrednici obezbijediti stipendije. Upis učenika u RS u zanimanja trećeg stepena za narednu školsku godinu veći je za 4,3 odsto, dok je za zanimanja četvrtog stepena manji za 4,5 odsto.
Četvrta revolucija
Sutra će u Banjaluci biti održana konferencija posvećena inovacijama i novim tehnologijama u industriji. O čemu se radi?
Na konferenciji će se predstavnik njemačke grupe Festom – Industrijska automatizacija i didaktika predstaviti četvrtu industrijsku revoluciju, njene ključne elemente. Želja Ministarstva prosvjete i kulture je da ukaže na značaj digitalizacije u obrazovnom sistemu, koja je već unijela revolucionarne promjene u razvoj i načinu poslovanja preduzeća i kompanija.
srpskainfo.com
Kocić Ćućić za SRPSKAINFO: Prosvjetni radnici će dobiti VEĆE PLATE, neće biti otpuštanja
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Ministarstvo prosvjete i kulture u ovom mandatu posebnu pažnju je posvetilo stvaranju boljih uslova za kvalitetan rad u školama. Izgrađene su ili renovirane 34 osnovne i sedam srednjih škola u Republici Srpskoj za šta je ukupno izdvojeno oko 23 miliona maraka.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže pomoćnica ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Radmila Kocić Ćućić.
Prema njenim riječima, samo u ovoj godini za kapitalne investicije u školama izdvojeno je iz budžeta više od 757.000 maraka.
– Osim toga, besplatne udžbenike dobiće oko 20.000 učenika u RS, za šta je Ministarstvo prosvjete obezbijedilo više od milion KM. I dalje ćemo sufinansirati prevoz učenika osnovnih škola čije je mjesto stanovanja udaljeno četiri i više kilometara od škole, što će koštati 4,5 miliona KM. Ministarstvo će i naredne školske godine finansirati asistente za učenike s autizmom i sa tjelesnim oštećenjima, za šta je obezbijeđeno 1,2 miliona KM. Primjera radi, školske 2010/11. imali smo samo četiri asistenta, a iduće ćemo imati 242 – kaže Kocić Ćućićeva.
Kada će biti riješen problem nedostatka prostora u najvećoj školi u RS – „Branko Radičević“ u Banjaluci?
Vlada RS je usmjerila novac od klirinškog duga za rekonstrukciju i proširenje OŠ „Branko Radičević“ i zadužila Ministarstvo prosvjete i kulture da provede sve aktivnosti oko toga. Završava se procedura javne nabavke i očekujemo da se u ovoj sedmici potpiše ugovor, ukoliko ne bude žalbi. Rok za završetak radova na nadogradnji školskog objekta je 120 dana od dana uvođenja izvođača radova u posao.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Za koliko će biti povećanje plate prosvjetnim radnicima od iduće kalendarske godine?
Od 1. januara svi zaposleni u prosvjeti imaće veće plate za osam odsto. To je rezultat dogovora Vlade RS i Sindikata obrazovanja Srpske, kojim se koeficijenti u prosvjeti usklađuju sa koeficijentima za plate ostalih budžetskih korisnika. Istovremeno, smatram da se što prije trebaju izjednačiti plate profesorima u osnovnim i srednjim školama u Srpskoj i na tome ćemo insistirati u narednom periodu.
Koliko je prvačića danas krenulo u škole i koliki je pad u odnosu na ranije godine?
Prema podacima dobijenih od osnovnih škola, u školsku 2018/19. godinu u aprilu i u maju upisano je 9.600 učenika. Prošle školske godine taj broj je bio 9.676, a godinu dana ranije 10.515 prvačića. Najviše djece je upisano u Banjaluci – 1.919, a zatim u Bijeljini 927. Posmatrano po školama, najviše prvačića upisao je u OŠ „Branko Radičević“ u Banjaluci – 220 učenika, a najmanje u OŠ „Josif Pančić“ u Kozicama u Oštroj Luci i u školi „Sveti Sava“ u Trnovu, po dva učenika. Za iduću godinu nije bilo upisa u 77 područnih odjeljenja.
Imaju li područne osnovne škole budućnost u RS?
Neke od njih imaju budućnost. Primjer je područno odeljenje škole „Aleksa Šantić“ u banjalučkom naselju Drakulić, gde je u toku sanacija krova škole. U tu školu je prošle godine upisano devet prvačića, a za iduću školsku godinu 17. Dakle, ne želimo da ulažemo samo u cenralne škole i u one koje se nalaze u centru grada. Želja nam je da sva djeca u Srpskoj imaju jednak pristup obrazovanju.
Hoće li prosvjetni radnici ostajati bez posla zbog smanjenja broja učenika?
Prosvjetni radnici neće ostati bez posla. Tamo gdje se eventualno pojavi tehnološki višak zaposlenih biće, kao i do sada, raspoređeni u najbližim školama kojima su potrebni radnici.
Koliko djece u Republici Srpskoj ide u vrtiće? Da li su oni privlegija samo djece u gradu?
Ne možemo da ne budemo zadovoljni kada imamo u vidu da smo 2008. imali od pet do sedam procenata uključenosti djece u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, a danas smo dostigli nivo od 20 odsto. Radićemo i dalje na tome, da bismo do 2021. godine, kao što je i predviđeno našom strategijom, imali 30 odsto djece uključene u vrtiće. U Srpskoj postoji 107 vrtića, od kojih su 42 javne ustanove.
Kako mislite da racionalizujete centralne, ali male škole, koje nemaju dovoljno djece, ali ipak imaju direktore, sekretare i ostalu administraciju?
Racionalizacija tih škola je problematična prvenstveno zbog sredina u kojima se nalaze. Ako bi centralna škola postala područno odjeljenje neke druge škole, ona time gubi status pravnog lica. To znači da bi za bilo koji dokument iz škole roditelji trebalo da idu u centralnu školu, koja je često kilometrima udaljena od mjesta stanovanja.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Učenici će ove godine prema novom nastavnom planu i programu kroz predmet istorija izučavati dešavanja o posljednjem ratu. Da li je bilo reakcija od strane roditelja drugih konstitutivnih naroda?
Srpska se pridržavala Sporazuma koji su po uputstvu OEBS potpisali ministri obrazovanja u BiH 2005, kojim je precizirano da se u Istoriji ne izučavaju sadržaji građanskog rata u BiH koji bi imali uvredljive sadržaje po druge narode. Analizirajući šta se radi u FBiH, utvrdili smo da se, bez obzira na pomenuti sporazum, izučava taj period i to na pogrdan i uvredljiv način prema Srpskoj. Mi želimo da učenici u RS steknu objektivnu sliku o događajima koji su se desili u tom vremenskom periodu. Doneseni su novi nastavni programi iz istorije u devetom razredu osnovnih škola i trećem i četvrtom razredu gimnazije.
Nova školska godina biće specifična i po uvođenju vjeronauke u srednje škole. Na koji način će se taj predmet izučavati?
Srednjoškolci će izučavati vjeronauku po jedan čas nedjeljno. Učenici koji se ne opredijele za vjeronauku izučavaće kulturu religija u prvom i drugom, a etiku u trećem i četvrtom razredu. Vjeronauka se kao obavezni izborni predmet izučava i u Srbiji i Hrvatskoj, kao i u većini zemalja EU.
Šta znači uvođenje dualnog sistema obrazovanja u srednje stručne i tehničke škole?
Zakonom je utvrđena obaveza organizovanja praktične nastave učenika u trajanju od dvije sedmice u kontinuitetu, u toku školske godine, pod nadzorom škole i poslodavca. Obzirom na pozitivna iskustva iz prošle godine, za školsku 2018/19. u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ u Bijeljini biće upisana još jedna generacija stolara, po dualnom sistemu obrazovanja. Ogledalo nam je i dualno obrazovanje za varioca u Tehničkom školskom centru u Zvorniku. Školi učenika u privredi u Banjaluci odobren je upis u zanimanje tehničar modelar obuće, za koje će privrednici obezbijediti stipendije. Upis učenika u RS u zanimanja trećeg stepena za narednu školsku godinu veći je za 4,3 odsto, dok je za zanimanja četvrtog stepena manji za 4,5 odsto.
Četvrta revolucija
Sutra će u Banjaluci biti održana konferencija posvećena inovacijama i novim tehnologijama u industriji. O čemu se radi?
Na konferenciji će se predstavnik njemačke grupe Festom – Industrijska automatizacija i didaktika predstaviti četvrtu industrijsku revoluciju, njene ključne elemente. Želja Ministarstva prosvjete i kulture je da ukaže na značaj digitalizacije u obrazovnom sistemu, koja je već unijela revolucionarne promjene u razvoj i načinu poslovanja preduzeća i kompanija.
