Opasna igra “Plavi kit” privukla i djecu iz BiH

Društvo

Opasnostima koje decu vrebaju na internetu jednostavno kao da nema kraja, a najnovija i najstrašnija od svih do sada, krije se iza igre benignoga naziva koji može privući pažnju i znatiželju dece i tinejdžera “Plavi kit”.

Roditelji su počeli da traže savete, a ovaj zastrašujući i morbidan internet fenomen igre samopovređivanja došao je i do BiH. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savete.

– Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja koji me zovu i ne znaju šta da rade – rekao je Skelić.

Iako, na svu sreću, u BiH, prema dosadašnjim podacima, nisu zabeleženi slučajevi smrti povezani s tom igrom, sve je više informacija širom sveta, a posebno u Rusiji gde je ta zastrašujuća igra odnela na desetine života.

Kako je kazao Skelić, deca u BiH takođe su instalirala tu igricu, a vrlo je teško znati je li je dete počelo igrati.

– Čuo sam da su deca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško u početku upratiti ako neko krene s igricom obzirom na to da ona počinje banalnim stvarima. To, zapravo, i jest dobro objašnjenje kako je moguće da dođe do uvlačenja – smatra on.

Najranjivija populacija za tu igricu su adolescenti, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, objašnjava Skelić.

Situacija je dodatno komplikovana jer je nemoguće delovati preventivno.

– Uslovno rečeno, opasno bi moglo biti i razgovarati s decom jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u toku na kakve društvene mreže deca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s decom i posvetiti im svaki dan pažnju – savetuje on.

I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internet stručnjak i softverski inženjer Amel Spahić ističe kako postoje određeni načini kojima bi roditelji mogli zaštititi svoje dete.

– Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti direktnim nadzorom jer deca uvek mogu naći način kako stupiti u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani “Social Media Trackers” pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama s adresama koje sadrže reči ili fraze koje mogu upućivati na neprikladan razgovor ili post – savjetuje on, piše Večernji.

Prema mišljenju psihologa Skelića, celokupnu alarmantnu situaciju najbolje je rešiti u korenu, odnosno brisanjem igrice.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *