Po svemu sudeći, uvođenje deklaracija za meso, na kojima su tačno navedeni svi podaci od uzgoja do klanja, nije potisnulo uvozne proizvode iz prodaje.
Naime, ogroman uvoz je tokom ove godine, tek neznatno smanjen u odnosu na prošlu, i to za svega 2,1 milion KM.
– Tokom ove godine uvezeno je mesa u ukupnoj vrijednosti od 125,7 miliona KM, dok je uvoz u istom periodu prošle godine iznosio 127,8 KM – podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.
Mesari u Srpskoj objašnjavaju da je razlog taj što deklaracija nema osnovni podatak, a to je rok trajanja.
– Fiktivno, na deklaraciji se navodi koji je rok trajanja mesa, ali nije jasno propisano koliko meso od momenta klanja životinje smije da bude u prodaji. Mnogi uvoznici meso drže zaleđenim, pa kada ga stave u prodaju, tek nakon toga određuju neki okvirni rok trajanja, ili uopšte ne navode taj podatak na deklaraciji. Ovo je najvažnija stavka i mora se što prije uvrstiti u deklaraciju – objasnio je predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.
Dodao je da zbog toga proizvođači mesa i klaoničari traže da se ide u hitnu izmjenu deklaracija i tačno odredi rok trajanja mesa.
– Još uvijek nismo usaglasili naše prijedloge, ali bi, okvirno, bili kao u Evropskoj uniji. Tamo se, na primjer, piletina u prosjeku može prodavati maksimalno četiri dana nakon klanja, svinjetina pet, a juneće meso oko osam dana. Sve količine koje se ne prodaju u tom periodu idu u preradu – naglasio je Maljčić.
Dodaje da se ova ograničenost kod nas ne primjenjuje jer su izlobirali veliki uvoznici.
– Tek ta mjera će doprineti uvećanju domaćeg stočnog fonda i garantovati da je meso svježe. Uvoznici su preuzeli veliki dio tržišta i sa njima imamo problem ograničavanja roka trajanja. Oni dovoze iz dalekih zemalja i takvo meso se onda ne bi moglo ni prodavati ovde ako bi se uvelo ograničenje roka trajanja – naglasio je Maljčić.
Banjalučanka Marija Dragić kaže da je bilo vrijeme da se konačno uvedu deklaracije na meso, i da znamo šta jedemo.
– Uvijek pogledam deklaraciju i sigurno ću prije uzeti meso kada vidim da je kod nas uzgajano. Nažalost, vidim da je mnogo više onih koji niti znaju da deklaracije postoje, niti ih gledaju. Zaista se potrošačima mora više pričati o kvalitetu hrane koju koriste, ali i da kupovinom domaćeg proizvoda doprinosimo razvoju BiH – rekla je Dragićeva.
Malo svježeg mesa
– Nemamo ništa protiv uvoza, ali mora da se razvrsta šta je samo za preradu, a šta može ići u prodaju kao svježe meso. Vjerujte da bi standard svježeg mesa zadovoljile veoma male količine koje se sada uvoze – istakao je Maljčić.
EuroBlic
