Zbog neplaćanja zdravstvenog osiguranja, koji izbjegava veliki dio poslodavaca, nanosi se šteta Fondu zdravstvenog osiguranja. U isto vrijeme, štetu trpe i zaposleni, jer statistički podaci pokazuju da svaki sedmi radnik ne može ovjeriti knjižicu, a samim tim nema ni pravo na liječenje.
Iako se direktor Fonda PIO RS, Mladen Milić, pohvalio da je u odnosu na prošlu godinu povećana naplata po ovom osnovu, ipak priznaje da su dugovanja ogromna, posebno zdravstvenih ustavova, počev od UKC RS preko bolnice u Istočnom Sarajevu, te domova zdravlja u Han Pijesku, Vlasenici, Sokocu.
Za šest mjeseci ove godine na zdravstveno osiguranje prijavljeno je oko 930.000 osiguranika, a u taj broj su uračunati i članovi porodica radnika. Od ovog broja oko 260.000 su samo radnici. Doprinosi ni za jedan mjesec nisu uplaćeni za 41.700 njih, čime su poslodavci prema podacima Fonda “uštedili” skoro 44 miliona KM. Najneredovnije neplatiše su i dalje zdravstvene ustanove, i pored odobrenih reprograma, priznaju u Fondu PIO odakle su iznijeli podatak da zdravstvene ustanove duguju više od 100 miliona KM od 2010. godine.
– I mi smo u prošloj godini jedini porast nenaplaćenih doprinosa imali kod domova zdravlja i bolnica, duguju preko 100 miliona KM, UKC duguje oko 30 miliona, imaju potpisan reprogram i redovno sada uzmiruju obaveze – kaže Mladen Milić.
Na probleme u zdravstvu ukazivao je i bivši ministrar zdravlja, Slobodan Stanić, koji kaže da obaveze zdravstvenih ustanova, po raznim osnovama, premašuju milijardu KM. Ubjedljivo najveći gubitaš je UKC RS što je kaže priznao i Fond PIO.
– Posljednji podatak koji je Fond zvanično priznao jeste da su obaveze UKC 256 miliona KM, obaveze domova zdravlja preko 130 miliona. Međutim ono što se ne zna i što je novina jeste da kroz neke vrste zajmova Fond ima potraživanja prema zdravstvenim ustanovama 108 miliona KM, od čega 78 miliona za bolnice, a ostatak za domove zdravlja i druge ustanove – rekao je Slobodan Stanić.
U Uniji udruženja poslodavaca RS osuđuju one koji svojim radnicima uskraćuju pravo na liječenje, odnosno izbegavaju zakonsku obavezu uplaćivanja doprinosa. Kažu da privatni sektor revnosno izmiruje poreske obaveze, te zato traže da iz Fondova jasno navedu koji to poreski obveznici imaju neizmirene obaveze.
– Mi očekujemo of fondova da saopštavaju svoje podatke i da tačno navedu ko ima neizmirene poreske obaveze. A od poreskih organa tražimo jedna pristup i prema javnom i prema privatnom sektoru, ako u roku 15 dana privatnici moraju izmiriti sve obaveze onda se tako mora pristupiti i prema javnom sektoru – rekao je Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca RS.
Dugovi su nastali 2008. godine kada su u zdravstvu bile velike plate, koje je, kako se kasnije pokazalo sufinansirala država, navodi Stanić.
– Međutim taj novac za plate kasnije je Fond kao kreditnu obavezu morao preuzeti, a potom je Fond prisilio zdravstvene ustanove da postanu dužnici. Tako da će se ukupne razmjere dugova vidjeti pri promjeni politike i jednoj korjenitoj reformi zdravstvenog sistema – objašnjava Slobodan Stanić.
Reforma mora početi od resornog ministarstva, preko tokova regulisanja novca i mjesta pružanja zdravstvene zaštite, kaže Stanić.
Za provođenje Zakona o doprinosima brine se poreska uprava. Samo u prošloj godini po osnovu kazni skupila je 100 miliona KM. Ne može se sve preko noći, kažu u ovoj instituciji, i tvrde da preduzimaju mjere redovne i prinudne naplate, uključujući i blokade računa, kojih je u posljednje vrijeme najviše bilo u zdravstvenom sektoru. I dok poslodavci u realnom sektoru peru ruke od odgovornosti, nadležni tvrde da čine sve u njihovoj moći. Kad se sve sabere najviše ispaštaju radnici koji zdravstveno osiguranju i ovjerenu knjižicu nekada mogu samo da sanjaju.
TV K3
