Političari u BiH imaju priliku da iskoriste pozitivne vibracije i najavu boljih odnosa između Srbije i Hrvatske za stabilizaciju domaćih političkih prilika, tvrde analitičari.
U isto vrijeme, sagovornici “EuroBlica” saglasni su u tome da uključivanje BiH u započeti proces smirivanja tenzija na Balkanu u najvećoj mjeri zavisi od volje političkog Sarajeva.
Budući da su Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović prilikom nedavnog sastanka u Zagrebu dogovorili određene korake koji bi trebalo da relaksiraju zategnute odnose između dvije zemlje, brojni politički analitičari ocjenjuju da je sada na potezu Sarajevo te da bi vodeći bošnjački političari, kako kažu, trebalo da traže zajednički jezik sa Srbima i Hrvatima.
– Čelnici Srbije i Hrvatske na djelu su pokazali kako je moguće ostvariti napredak u odnosima ako se zanemari prošlost i okrene ka sadašnjosti i budućnosti. Sigurno je da će proći još mnogo godina, ako ne i decenija, kako bi se između naroda na ovim prostorima postigla makar minimalna saglasnost o događajima iz devedesetih godina prošlog vijeka. Ako je to već tako, onda je potrebno raditi na rješavanju sadašnjih problema kako bi ljudima obezbijedili normalan život – kaže za „EuroBlic“ politički analitičar Mehmedalija Nuhić.
Začarani krug
On, međutim, dodaje i to da u glavnom gradu BiH trenutno ne vidi političara koji je, kako kaže, spreman da inicira dijalog o pomirenju sa susjedima.
– Sarajevski političari i dalje se vrte u začaranom krugu ratnih relacija žrtva-zločinac, u kojem ne postoji nikakva prilika za normalan razgovor s onima koji ne misle kao oni. Dok Vučić i hrvatska predsjednica dogovoraju zajedničku organizaciju nekog velikog sportskog takmičenja, razgovaraju o poboljšanju položaja pripadnika svojih naroda u Srbiji i Hrvatskoj i obećavaju suzdržavanje od tema iz prošlosti, ratne priče i optužbe i dalje dominiraju na bošnjačkoj političkoj sceni – ističe Nuhić.
Putokaz
Politički analitičar Pejo Gašparević takođe smatra da su umirujuće poruke s nedavnog sastanka Vučića i Grabar Kitarovićeve putokaz koji bi trebalo da slijede i političari iz BiH.
– Svaki sastanak i dijalog čelnika Srbije i Hrvatske treba pozdraviti, jer je to od presudne važnosti za stabilizaciju prilika na cijelom Zapadnom Balkanu. Pozitivni efekti koje vidimo, kao što je najava sastanka ministara pravde Srbije i Hrvatske ili posjete delegacija porodica nestalih iz proteklog rata, predstavljaju primjer kako bi trebalo da se radi na normalizaciji odnosa – kaže Gašparević.
Crna rupa
Dodaje da bi za BiH bilo pogubno ignorisanje pozitivnih političkih vjetrova koji, prema njegovim riječima, trenutno duvaju iz Beograda i Zagreba.
– Najgore bi bilo da bošnjački politički vrh najavu boljih odnosa Srbije i Hrvatske počne da tumači kao neku novu zavjeru protiv BiH, a takvi komentari već se mogu čuti i pročitati. U tom slučaju BiH bi ostala crna rupa u regionu – ocjenjuje Gašparević.
Bez reprize Karađorđeva
Analitičar Žarko Papić za „EuroBlic“ kaže da bi najavljena relaksacija odnosa između Beograda i Zagreba trebalo da bude snažno pozdravljena i podržana u Sarajevu, ali uz pretpostavku da će se dvije susedne države uzdržavati od mješanja u unutrašnje stvari BiH.
– To do sada često nije bio slučaj, ali isto tako ne treba imati paranoju i misliti da svaki sastanak srpskog i hrvatskog predsjednika predstavlja reprizu famoznog Karađorđeva – kaže Papić.
blic.rs
