Loša hidrološka godina i pojačana proizvodnja električne energije doveli su do toga da je Ramsko jezero na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.
Danas tako dolina potopljene Gornje Rame izgleda nestvarno i beživotno.
Ramsko jezero je na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina. Gledano okom promatrača, danas dolina potopljene Gornje Rame izgleda mrtvo, toliko nestvarno i beživotno, kao da gledate u pustinjske predjele.
Isušivanjem Ramskog jezera ponovo su na vidjelo izašli ostaci nekadašnjih domova, voćnjaka, grobalja na području sela Kopčići, navodi rama-prozor.info. Smatra da se do isušivanje prouzrokovao loš hidrološki period i povećena proizvodnja električne energije.
Ramsko jezero je akumulacijsko-vještačko jezero lokalizovano na rijeci Rami u Prozor-Rami. Jezero je napravljeno 1968. godine.
Maksimalna dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 hektara, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.
{youtube}efsmqwo0InI{/youtube}
Krećući se od mjesta Bruša prema nekadašnjem naselju zvanom Luke nalaze se ostaci tragova stare kaldrme, puta, koji vodi u pravcu ostrva Škarine. Na kaldrmi se mogu vidjeti ostaci nekadašnjih voćnjaka, grobalja, ljudskih ostataka i domova.
Nadalje, Kopčići, mjesto Ramskih begova, smješteno je uz samu rijeku Ramu, uz njenu lijevu obalu i danas izgleda kao da je smješteno u pustinji.
Prvi spomen na Kopčiće kao naselje seže unazad nekoliko stotina godina, u vremena iz 15. i 16. vijeka. Uglavnom se spominje predaja o Kopčićima, a ona ima nekoliko verzija. Dvije su prihvatljive verzije, uglavnom potomcima i bivšim stanovnicima Kopčića.
„Predaja po kojoj je Alaj-beg Kopčić u Bosnu i Hercegovinu došao za vrijeme turske okupacije i da je za zasluge u borbama od sultana dobio toliko zemlje koliko može na konju za jedan dan preći. Po toj predaji beg Kopčić je jahao čak i do Duvna pa je u narodu ostala izreka ‘Obilazi k'o Kopčić oko Duvna'”, kaže prva verzija o nastanku Kopčića.
Druga verzija o porijeklu Kopčića kaže da se radi o staroj bosanskoj plemićkoj porodici, koji su dolaskom Turaka na ove prostore prihvatili islam.
Prvi opširniji pisani trag o Kopčićima je onaj iz 1888. godine u “Narodnom blagu” bosanskohercegovačkog književnika i političara Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka. Kasnije je 1900. godine u djelu “Kratka uputa o prošlosti Bosne i Hercegovine” pisao Safvet-beg Bašagić, a 1906. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja zanimljivi tekst je pisao Alija Ćatić. U “Rodoslovlju bosanskog, aliti iliričkog i serpskog vladania” popa Stanislava Rupčića , koji se čuva u samostanu Sv. Duh u Fojnici, pod rednim brojem 54. nalazi se rodoslov i grb “begovske porodice iz ramske nahije” – porodice Kopčić.
(N1)
