Paul Mason iz britanskog Guardiana uradio je analizu hrvatskih izbora te zaključio da su oni upozorenje za povratak nacionalizma na Balkanu, kao i da bi EU trebala pokazati čvrst stav prema državama članicama koje imaju zaostatke fašizma iz Drugog svjetskog rata.
Hrvatska konzervativna koalicijska vlada je u januaru za ministra kulture postavila Zlatka Hasanbegovića, čovjeka kojeg je Simon Wiesenthal Centre opisao kao fašistu, piše Guardian.
Hasanbegović je veličao ustaški pokret kao student devedesetih godina prošlog vijeka, hrvatsko antifašističko naslijeđe i kulturu nazvao “praznom frazom” bez ustavnog značaja. Međutim, Hasanbegović je od tada naglasio da je njegova trenutna stranka antifašistička.
U nedjelju su Hrvati glasali na vanrednim parlamentarnim izborima, izglasavajući vladajuću HDZ kao najveću partiju, ali ne mijenjajući ništa, navodi Mason. Tek 53 posto Hrvata je glasalo, a ishod će najvjerovatnije biti koalicija istih starih stranaka “centra”: nacionalnih partija i socijaldemokrata. Zemlja se i dalje suočava s istim problemima: nezaposlenost od 16 posto, među mladima 40 posto, dug koji iznosi 90 posto BDP-a, obalski dio države zavisan od turizma i slanje radnika u inostranstvo na rad.
Ono što je novo je povratak nacionalizma, piše Guardian. Do 2013. konzervativni nacionalni političari su se načinili dovoljno liberalnim da uvjere Brisel da mogu ispuniti osnovne kriterije za članstvo u EU. Od tada su uvučeni u porast nacionalnog rivalstva koje je obgrlilo Balkan.
Guardian navodi da lideri Republike Srpske prijete referendumom o otcjepljivanju, na što su hrvatski političari odgovorili pojačavanjem nacionalne retorike. Guardian spominje i primjer Zorana Milanovića koji je Bosnu i Hercegovinu nazvao “propalom državom”, a Srbiju “šakom jada”.
Sve ovo dolazi na godine loše ekonomske situacije, rastuće geopolitičke tenzije i pojačanu ksenofobiju zbog izbjegličke krize. Mason navodi da se regija razdvojila, sa Hrvatskom u EU i “ruskim novcem koji je ušao ne samo u Srbiju, već i u Republiku Srpsku”.
Ukoliko Evropa želi da Balkan funkcioniše, onda mora razumjeti nedostatke svog trenutnog pristupa regiji koji se sastoji od smanjivanja standarda za priključenje EU, piše on.
Političari u regiji, korumpirani, šovinistički nastrojeni ili jednostavno nesposobni, znaju da mogu započeti proces priključenja sa reformama samo na papiru. EU mora zauzeti strožiji pristup, počevši sa novom hrvatskom vladom, smatra Mason. Kao što je u pojedinim slučajevima prijetila Poljskoj i Mađarskoj, ali nikada nije učinila, EU mora biti spremna da se pozove na Član 7 koji bi mogao suspendovati zemlju iz Unije ili joj umanjiti glasačka prava.
Lideri EU nisu gubili vrijeme nakon Brexita kako bi započeli proces zajedničke zaštite i sigurnosti, u javnosti poznat kao “evropska vojska”. Ukoliko stvari na Balkanu krenu u pogrešnom smjeru, Hrvatska bi mogla uživati zaštitu ove vojske i svi članovi EU bi imali obavezu da ih podrže. Kratkoročno gledano, za zapadne demokratije je važno da se uključe u dešavanja na Balkanu i promoviraju demokratsku kulturu i institucije. Američka diplomatija je nametnula mir 1995. godine. Sada je zadatak Evropske unije da ga održi, piše Mason.
Klix
