U Republici Srpskoj je bez posla blizu 14.000 osoba sa diplomom fakulteta. Na birou je 620 mastera, 84 magistra i 7 doktora nauka. Među nezaposlenim visokoobrazovanim najviše je ekonomista – 3.786 pravnika 1.858, te profesora razredne nastave – 979. Najmanje je nezaposlenih profesora matematike, fizike i nemačkog jezika te informatičara.
– Prosječna dužina čekanja na zaposlenje za profesore matematike je pet mjeseci. Profesori hemije u proseku na posao čekaju sedam mjeseci, a diplomirani farmaceuti oko devet mjeseci. Prosječna dužina čekanja informatičara i ljekara je 10 mjeseci – navodi Vedrana Milinković, portparol Zavoda za zapošljavanje RS.
Pored ekonomista i pravnika, kojih ima više nego što treba tržištu rada, na posao najduže čekaju profesori geografije, diplomirani novinari, profesori fizičkog vaspitanja – u prosjeku dvije godine i sedam mjeseci.
Struktura nezaposlenih pokazuje da je obrazovanje u RS i BiH neusklađeno sa potrebama tržišta rada, zbog čega veliki broj diplomaca godine provede na birou.
U asocijaciji “Akademac” koja se bavim problemom nezaposlenosti visokoobrazovanih u BiH kažu da je u cilju usklađivanje obrazovanja sa tržištom rada potrebno revidirati upisne kvote na fakultetima, mijenjati nastavne planove i programe te jačati praktičnu nastavu.
– Naša ideja, za koju smo dobili podršku svih javnih univerziteta u BiH, jeste da se pri svakom fakultetu osnuje Savjet za povezivanje visokog obrazovanja sa tržištem rada koji bi činili profesori, studenti, poslodavci i drugi koji će raditi na tome da se školuje kadar koji treba poslodavcima u BiH i koji će nakon školovanja biti spreman za rad u firmi – kaže Ante Jurić Marijanović, projekt menadžer „Akademca“.
Ova asocijacija, koja je okupila oko 80 uticajnih pojedinaca iz Banjaluke, Sarajeva, Tuzle i Mostara, u saradnji sa Omladinskim komunikativnim centrom iz Banjaluke i uz podršku USAID će provesti kampanju o potrebi za promjenama u obrazivanju i tržištu rada. U okviru ovih aktivnosti fokus će biti na značaju prakse za vrijeme studiranja.
– Naša istraživanja pokazuju da je 20 odsto studenata u BiH zainteresovano za praksu, pa će naš cilj u narednom periodu biti da ih povežemo sa poslodavcima. Ujedno ćemo raditi na tome da zainteresujemo i ostale studente za obavljanje prakse za vrijeme školovanja – istakao je Jurić Marijanović.
Karijerno savjetovanje
Nikola Dragović, program menadžer u Republičkoj agenciji za mala i srednja preduzeća u RS, kaže da praksa treba početi od srednje škole i da se nastavi na fakultetima.
– Već u završnim razredima osnovne škole treba početi sa karijernim savjetovanjem učenika, kako bi na vrijeme odabrali zanimanje koje će im omogućiti posao. U te aktivnosti treba da budu uključeni i roditelji – kaže Dragović.
EuroBlic
