Za dvije i po godine iz BiH otišlo 90.000 građana

Društvo

Više od 16.000 građana napustilo je prošle godine BiH, a od polovine 2013. do prošle godine iz zemlje je otišlo više od 90.000 stanovnika.

Zabrinjavajući su to podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH, sakupljani na terenu, a rađeni na osnovu podataka entitetskih zavoda koji bilježe da je zemlju napustio manji broj ljudi.

Dženan Mašetić, koordinator aktivnosti Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da zavodi imaju podatke samo za one koji su ilegalno otišli.

– Kada smo shvatili da su njihovi podaci minorni u odnosu na one koje mi imao, zaključili smo da institucije nemaju podatke za najmanje 60 odsto građana koji su napustili zemlju – naglašava Mašetić.

Zabrinjavajuće je, kako kaže da su čak 65 odsto onih koji su otišli mladi ljudi i da se trend odlaska stanovništva nastavlja.

Nije zanemariva, napominje, ni činjenica da nelegalni odlasci mogu uticati na bezvizni režim.

– Tu je problem i što često kompletne porodice napuštaju zemlju, rasprodaju svu imovinu, odu vani, a nakon nekog vremena ih deportuju. Vrate se ovde i onda je pitanje šta s njima – kaže Mašetić.

Hasan Zolić, ekspert za statistiku i demografiju, podsjeća nas da je odlazak iz zemlje problem kojem treba posvetiti veliku pažnju.

U samo dvije i po godine BiH je napustilo 90 hiljada građana, dok je više od 16.000 građana BiH napustilo prošle godine.

– Nisu škole prazne samo zbog bijele kuge nego upravo zbog migracija. Odlaze nam sve generacije i oni od 15 i oni od 40 godina. To negativno djeluje na natalitet. Gubimo i radno stanovništvo, školovane ljude, prije svega iz medicinske struke. Odlaze nam i elektro, mašinski i građevinski inženjeri, ali i kvalifikovani majstori – upozorava Zolić, piše avaz.

Podsjeća da livanjski kraj, Krajina, Sanski Most, Bihać i Cazin masovno ostaju bez cijelih porodica koje odlaze u inostranstvo.

– Skoro cijela EU ima problem s bijelom kugom. Samo nekoliko zemalja u Evropi ima pozitivnu stopu prirodnog priraštaja. Njemačka, naprimjer, nema i može prihvatati izbjeglice, ali traže stručnjake. Oni imaju mogućnost nadoknade stope nataliteta, za razliku od nas koji ne možemo ništa ponuditi – kaže Zolić.

Obećavaju kule i gradove

Zolić navodi i da postoje agencije koje u ponudama za iseljenje obećavaju kule i gradove.

– Naši ljudi prodaju sve svoje, odu u inostranstvo, tamo se ne stope sa sredinom, ne budu prihvaćeni, tamo ih zadrže u prihvatilištima dok ih ne vrate. Zavodi za zapošljavanje imaju organizovane odlaske, ali ovakvi su neorganizovani i nesigurni. Migracije bi trebale biti pod kontrolom, da se zna ko, gdje i kada ide – upozorava Zolić.

Avaz

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *