Umjesto istraga zbog neodgovornog upravljanja javnim finansijama – progon glavnog revizora
Pokušaji diskreditacije nalaza revizije, napadi koji prema glavnom revizoru dolaze od nosioca najviših funkcija u RS, a zatim i direktni pokušaji smjene i uspostavljanja kontrole nad revizijom, još jednom pokazuju da vlast u RS nema nikakvog obzira prema zakonskom i institucionalnom poretku i da se na institucije gleda kao na ličnu svojinu
Zahtjev vladajuće koalicije u Republici Srpskoj glavnom revizoru Službe za reviziju javnog sektora RS da podnese ostavku, pod prijetnjama da će ukoliko to ne učini biti smijenjen, predstavlja direktno rušenje nezavisnosti Službe za reviziju i nastojanje da se i nad ovom institucijom i njenim zaposlenima uspostavi stranačka kontrola.
Ne samo da je zahtjev za ostavku ili smjenu glavnog revizora saopšten na međustranačkom sastanku, pa je nejasno u kojem su ga kapacitetu predstavnici vladajuće koalicije uputili, već je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, po običaju izašao iz svojih nadležnosti, u koje svakako ne spada smjena glavnog revizora.
Zakon o reviziji javnog sektora Republike Srpske jasno navodi da je Glavna služba za reviziju „nezavisna i neće podlijegati upravljanju ili kontroli od strane bilo kojeg lica ili institucije, osim one koja je definisana u ovom zakonu.” Zakon, takođe, propisuje da je Narodna skupština ta koja može razriješiti glavnog revizora i to u slučaju njihove pismene ostavke, nemogućnosti obavljanja dužnosti ili ukoliko se zateknu u kršenju odredbi zakona koje se odnose na uslove za njihovo imenovanje.
Činjenica da se nosiocima vlasti ne sviđaju nalazi izvještaja koje je objavila Služba za reviziju jer ukazuju na povećanje deficita i katastrofalno raspolaganje javnim finansijama, svakako ne spada u ove uslove. Prethodni pokušaji diskreditacije nalaza revizije, javne optužbe i napadi koje prema glavnom revizoru dolaze od nosioca najviših funkcija u RS, a zatim i direktni pokušaji smjene i uspostavljanja kontrole nad revizijom, još jednom pokazuju da vlast u RS nema nikakvog obzira prema zakonskom i institucionalnom poretku i da se na institucije gleda kao na ličnu svojinu.
Umjesto da koriste nalaze revizorskog izvještaja kako bi unaprijedile upravljanje javnim sredstvima, te umjesto da se utvrdi odgovornost i pokrenu istrage za neodgovorno raspolaganje sredstvima, vlast RS se, po oprobanom receptu, opredjeljuje za pristup autoritarnih režima – progon onih koji profesionalno obavljajući svoju dužnost ukazuju na nepravilnosti.
