U noći sa srijede na četvrtak niz zemljotresa je pogodio ovo područje. Rijetki se sjećaju kada su ovo područje pogodila tri potresa u nizu, jača od 4 stepena po Rihteru.
Počelo je potresom od 4,2 stepena u 46 minuta poslije ponoći, zatim najjačim od 4,7 u 50 minuta poslije ponoći, a nakon osam minuta tresao je 4,1 stepen po Rihteru. Zatim je uslijedio niz manjih potresa. Na Blidinju je bilo najdramatičnije, piše Večernji list.
Ljudi koji žive u Parku prirode Blidinje bili su tokom “potresne” oktobarske noći bez struje od trenutka kada je desio prvi zemljotres. Prema informacijama s terena na pojedinim vikendicama nastale su manje štete, bilo je blažih pukotina na onima slabije građe, a vidljivije štete doživeli su stariji objekti. Ipak, ne u značajnoj mjeri da bi se proglasilo neko vanredno stanje. Za razliku od susjednih država gdje su ovakvi potresi stvarali ogromne štete, u Hercegovini se, na sreću, to nije dogodilo. Razlog je kvalitetna gradnje, tvrde bolje upućeni u stanje.
Profesor Zoran Zadro naglašava da ovakvi potresi za Hercegovinu nisu nikakvo iznenađenje.
– Zemljotresi nisu nikakva novost za našu regiju koja je inače seizmički aktivno i dosta trusno područje. Pogotovo su seizmički aktivne Dalmacija i Hercegovina gdje su, ako gledamo po procjenama, rizici od jakih potresa dosta veliki. Prema seizmološkim kartama, potresi do 6 ili 7 stepeni po Rihteru mogući su u spomenutom području. Krivac što smo aktivni po pitanju potresa jest to što se nalazimo na graničnom području evroazijske i afričke tektonske ploče i upravo se na tim graničnim područjima događaju ili slabiji ili jači potresi – priča Zadro.
Ističe kako zemlja u Hercegovini nikad ne miruje potpuno.
– Ovde zemlja uvijek “drhti” ili titra, samo što mi jako slabe potrese i ne osjetimo, ali itekako osjetimo ove jače koji su su nas tokom noći sa srijede na četvrtak zatresli. U svemu ovome dobra je okolnost što nas povremeno pogode ovakvi potresi koji jesu jači, ali opet ne donose ogromne štete i ljudske žrtve jer se seizmička energija, koja se nakuplja na graničnim zonama tektonskih ploča, tako oslobađa i mali je rizik od jakog potresa nakon serije manjih. Problem bi bio kad ne bi bilo ovako slabije izraženih potresa jer energija bi se nakupljala i kada bi se naglo oslobodila, imali bismo rizik od jačeg potresa s kojim bi sigurno bilo štete i ljudskih žrtava. Potresi su naša svakodnevnica i ovo su podneblje već pogađali jači potresi, oni se ne mogu prognozirati kao vrijeme. Ali može se procijeniti kakav je rizik da određeno područje pogodi jači potres, a mi jesmo pod tim rizikom i na takvom području, nažalost – zaključio je Zadro.
Večernji list
